Savjet za zdravlje Zadarske županije koji bi trebao dati smjernice i ukazati na potrebu razvoja zdravstvene zaštite u Zadarskoj županiji sastaje se jedanput do dva puta godišnje, a palijativna skrb je samo spomenuta kao pojam o kojem se dalje ne treba govoriti, jer to preveliki zalogaj, preveliki projekt i preveliki problem, rekla je Klarin
Očito je da svatko od nas treba u svojoj obitelji doživjeti da izgubi nekoga od najmilijih da bi mogao razumjeti kolika je potreba za palijativnom skrbi, rekla je konferenciji za novinare dr. Ljiljana Klarin, predsjednica Interesnog odbora za zdravstvo županijskog HNS-a i v.d. predsjednice zadarskog HNS-a, upućujući oštre kritike zadarskoj i županijskoj vlasti što nisu učinile ništa da bi ovaj oblik skrbi bio dostupan građanima.
Rijeka i Pula za primjer
– U Hrvatskoj do ove godine nije bila organizirana palijativna skrb, nije bila inkorporirana u sustav, iako je Hrvatska to obvezna učiniti prije ulaska u EU. Nije se napravilo ništa, osim što su volonteri kroz različite udruge pomogli pridonijeti boljem životu i dostojanstvenom kraju života osoba koje su imali na skrbi. Prije dvije godine pokrenuta je humanitarna akcija ‘Ostani uz mene’ u kojoj su prikupljena sredstva kojima je pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu organiziran Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine. Uspostavljeno je savjetovalište za bolesnike s neizlječivom bolesti s multidisciplinarnim timom pri Hrvatskom centru za palijativnu skrb u Zagrebu. U Rijeci već četiri godine postoje palijativni mobilni timovi na primarnoj razini, a te timove sufinanciraju Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija. To je prošle godine napravljeno i u Puli. Sve što je do sad napravljeno, napravljeno je na lokalnoj razini. Bila je to želja čelnika lokalne samouprave da teško bolesnim ljudima pomognu da dostojanstveno dočekaju kraj života. U Zadru nije napravljeno ništa. Očito nema dovoljno želje i volje da se pomogne, rekla je Klarin oštro se osvrnuvši i na rad Savjeta za zdravlje Zadarske županije.
Strategija do konca godine
– Savjet za zdravlje koji bi trebao dati smjernice i ukazati na potrebu razvoja zdravstvene zaštite u Zadarskoj županiji sastaje se jednom do dva puta godišnje, a palijativna skrb je samo spomenuta kao pojam o kojem se dalje ne treba govoriti, jer to preveliki zalogaj, preveliki projekt i preveliki problem.
Sutra, kad se promijeni vlast, to će se promijeniti i u našem gradu i sigurno će i naši građani imati pravo na palijativu skrb, jer je to osnovno ljudsko pravo garantirano Poveljom Svjetske zdravstvene organizacije, Poveljom Vijeća Europe i hrvatskim zakonima. To nije samo pomoć umirućem čovjeku, nego i članovima njegove obitelji, kazala je Klarin napominjući kako su 1. kolovoza s HZZO-om ugovoreni palijativni timovi pri domovima zdravlja u Rijeci, Puli, Zagrebu i Čakovcu, dok su takozvani palijativni kreveti ugovoreni u bolnicama u Novom Marofu, Kninu te u bolnici Sv. Rafael u Strmcu kod Nove Gradiške.
Do konca godine, vjeruje Klarin, trebala bi biti usvojena i strategija mreže palijativne skrbi na nacionalnoj razini.
Izvor: Zadarski list
