Hrvatska još najmanje šest mjeseci može tonuti u sve dublju depresiju, a da tečaj kune ostane stabilan, pa čak i precijenjen, jer su devizne rezerve u HNB-u stabilno visoke. Od početka 21. stoljeća tečaj kune varira između 7,4 do 7,6 kuna

Nasuprot sve dubljoj gospodarskoj i socijalnoj depresiji , Hrvatska se primiče 2013. godini kao ekonomija s najstabilnijom i najjačom malom valutom u velikoj Europi. Jer, Hrvatska narodna banka bez novih intervencijskih prodaja deviza uspijeva održati ne samo stabilan, nego i precijenjen tečaj kune, uz koji je i dalje većina uvozne jeftinija od istovrsne domaće robe. Tako je – uz fiksni tečaj – još od listopada 1993., kad je u sklopu tadašnjeg Vladina stabilizacijskog programa u kratkom roku blago potcijenjeni tečaj tadašnjeg hrvatskog dinara zamijenjen visoko precijenjenim i dugoročno štetnim za hrvatsku konkurentnost na liberaliziranom i gotovo posve otvorenom domaćem tržištu.

U međuvremenu Hrvatska je u skladu sa svojim trijumfalnim tečajem većinu najkvalitetnijih gospodarskih i bankarskih potencijala predala mreži velikih inozemnih, pretežno europskih banaka i kompanija, prepolovila svoju proizvodnju i još se enormno zadužila, pumpajući sve do 2009. ukupnu domaću potrošnju do iznosa za osam posto godišnje većeg od ostvarenog nacionalnog dohotka. Danas, u već četverogodišnjoj i gotovo nerješivoj gospodarskoj depresiji, stabilan i još precijenjen tečaj kune svjedoči o tome da ni u najtežoj depresiji ne mora sve biti crno. Stabilan tečaj i niska inflacija su jedine pozitivne reference s kojima Hrvatska 1. srpnja može ponosno ući u veliku EU.

Zbogom proizvodnji
Od početka 21. stoljeća tečaj kune prema euru varira u uskim granicama između 7,4 kune za jedan euru na kraju turističke sezone do 7,6 kuna za jedan euro uoči turističke sezone ili neke nove, jače runde zaduživanja u inozemstvu radi podmirivanja prekomjerne domaće potrošnje. Istodobno, tečaj američkog dolara na hrvatskom je deviznom tržištu oscilirao u širokom rasponu od 8,16 do 4,99 kuna i natrag, zasad samo do oko šest kuna za jedan dolar, u skladu s tečajnim promjenama na relaciji euro-dolar, budući da HNB upravlja tečajem kune u čvrstoj vezi s eurom, a ne sa dolarom.

Zahvaljujući stabilno precijenjenom tečaju kune, prodaji državne imovine strancima i enormnom zaduživanju u inozemstvu, pretežno radi financiranja raspojasane domaće potrošnje, od početka 21. stoljeća do danas devizne su se rezerve u Hrvatskoj narodnoj banci utrostručile, pa prelaze i visinu novčane mase, i iznos jednogodišnjih dospjelih otplata vanjskog duga s kamatama.

Izvjesno je da će se i u idućih 35 dana nastaviti blago klizanje tečaja kune prema euru, budući da u četvrtom tromjesečju za otplatu dospijeva obrok od oko 4,4 milijarde eura, što je protuvrijednost od deset posto godišnjeg bruto-proizvoda! To će ići u prilog preostalim neto-izvoznicima i neto-štedišama u devizama, ali ne i prezaduženoj, uvozno ovisnoj i depresijskoj ekonomiji u cjelini. No, uz devizne rezerve od blizu 12 milijardi eura, zime nema. Dakle, Hrvatska još može tonuti u depresiju, a da tečaj ostane stabilan, čak i blago precijenjen, a devizne rezerve visoke. Nepoznanica je samo – dokad.

Biznis je uvoz
Krunski je paradoks da je hrvatska kuna, kao moneta jedne male, a prezadužene, rasprodane, korupcijom premrežene i gospodarski potonule zemlje, i ovih dana među najstabilnijim valutama u svijetu. Nažalost, tajna velike moći hrvatske kune nije ni u jeftinoj i radišnoj hrvatskoj radnoj snazi, niti u liderskoj inovativnosti i tehnološkoj superiornosti, pa naposljetku ni u otkrivanju golemih naftnih zaliha, nego u višegodišnoj snažnoj ponudi na hrvatskom deviznom tržištu, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, i na prodaji tisuća i tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima.

Nakon što je tijekom turističke sezone kupovna moć kune dodatno ojačala i prema euru i prema dolaru, kao i prema švicarskom franku, od početka listopada je izložena uobičajenoj, blagoj, kasnojesenskoj deprecijaciji. Na kraju listopada tečaj je – prema nalazima analitičara HNB-a – bio za 1,1 posto viši nego na kraju rujna, te je iznosio 7,53 EUR/HRK, što je jednako prosječnom tečaju ostvarenom u prvih osam mjeseci ove godine. No, još od početka kolovoza pogoršala se cjenovna konkurentnost hrvatskog izvoza zbog relativno višeg rasta domaćih proizvođačkih cijena u odnosu na one u zemljama izvoza hrvatske robe, pa je ponovno došlo do blagog jačanja kune i njezine kupovne moći, ili u prijevodu do pada konkurentnosti hrvatskog izvoza i rasta profitabilnosti većine uvoza.

Izvor: Novi list