Kraj godine Hrvatska će dočekati s alarmantnom nezaposlenošću koja će se sasvim sigurno približiti brojci od 370.000 prijavljenih na burzi, što je najveći rast u posljednjih deset godina. Naime, već kraj listopada na burzi je dočekalo 333.400 nezaposlenih, a dnevni podaci od petka pokazali su da je posljednji radni dan prošlog tjedna Hrvatska zaključila sa 344.748 osoba bez posla. Drugim riječima, samo u 17 radnih dana u studenom bez posla je dnevno ostajalo 668 radnika!
Stopa registrirane nezaposlenosti tako je već u listopadu dosegnula alarmantnih 19,6 posto. Prvi ovogodišnji crni rekord srušen je u veljači, kada je stopa registriranih na burzi premašila 20,1 posto, što je bila najveća nezaposlenost još od travnja 2003. godine, kada je iznosila 20,4 posto.
Optimizam s pokrićem?
Budući da je hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji, a nema novih investicija koje bi pokrenule tržište rada i potaknule otvaranje radnih mjesta, analitičari procjenjuju da je tek 2014. moguće očekivati pozitivne promjene na tržištu rada. Procjenjuje se da je za značajnije otvaranje novih radnih mjesta potrebna godišnja stopa rasta BDP-a od barem dva posto. Dok svi relevantni ekonomisti za iduću godinu predviđaju stagnaciju ili daljnji pad gospodarstva, u Vladi predviđaju rast BDP-a od 1,8 posto.
Ministar financija Slavko Linić vrlo optimistično procjenjuje da će se prve promjene trenda nezaposlenosti nabolje vidjeti već na proljeće iduće godine!
– Za trend nezaposlenosti presudne su investicije. Za njih smo sada pripremali teren i još ga pripremamo, tako da očekujem da će prva promjena trenda nabolje biti vidljiva u veljači, kada i očekujemo prve velike investicije. Kada se zemlja priprema za velika ulaganja, to u početku redovito ima negativan efekt na stopu zaposlenosti jer podižete produktivnost i činite zemlju konkurentnijom – rekao nam je ministar Linić.
Pomaknuti oporavak
S druge strane, čak i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić procjenjuje da će se negativni trendovi na domaćem tržištu rada preokrenuti tek polovicom ili potkraj 2013.
U međuvremenu bi se Hrvatska već na proljeće vrlo lako mogla približiti brojci od 400.000 ljudi bez posla koju smo imali 2002. godine. Uz postupni rast zapošljavanja tadašnja je Vlada ukinula prijavu na burzu kao uvjet za ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje pa je i time smanjila udar na burzu.
Ministar Mrsić prvo je govorio o kraju 2013. godine kao početku mogućeg oporavka na tržištu rada, ali je predstavljajući nove Vladine mjere za poticanje zapošljavanja naknadno oporavak ipak pomaknuo na sredinu iduće godine, kada bi broj nezaposlenih moglo ublažiti i sezonsko zapošljavanje.
Čelnici Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pak prognoziraju da će nezaposlenost čak i u razvijenim zemljama ostati visoka najmanje do kraja 2013. pa je jasno da će i Hrvatska teško prije od ostalih u Europi okrenuti negativne trendove. Naime, iako su već lani na europskom tržištu rada djelomično zaustavljeni negativni trendovi, to nije bilo dovoljno da bi se značajnije smanjila brojka od 25,7 milijuna nezaposlenih u Europskoj Uniji. Kako tržište rada reagira na pozitivne trendove u gospodarstvu sa zadrškom od šest mjeseci, jasno je da Hrvatska značajniji oporavak može očekivati tek 2014. godine. Premda ministri tvrde drugačije, tako misli većina analitičara.
Postotak za ulice
– Oporavak na tržištu rada očekujemo tek nakon oporavka realnog sektora i posljedično intenzivnijega kreiranja novih radnih mjesta. Kako u sljedećoj godini očekujemo tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka – upozoravaju analitičari RBA koji prognoziraju da će nezaposlenost rasti do kraja godine te u prvim mjesecima 2013.
Sa stopom zaposlenosti od 52,4 posto Hrvatska je među najgorima u Europi, manju zaposlenost od nas u 2011. godini imaju samo Makedonija i Turska. Nezaposlenost koja je u Španjolskoj i Grčkoj premašila 25 posto natjerala je ljude na ulične prosvjede.
Među nezaposlenima na burzi trenutno je 20,7 posto mladih do 24 godine te još 25,2 posto između 25 i 34 godine. Više od 144 .000 nezaposlenih na posao čeka dulje od godinu dana.
[stextbox id=”okvir” caption=”I po anketnoj nezaposlenosti među najgorima smo u EU” image=”null”]
Prema anketi o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi po međunarodnim kriterijima, Hrvatska je u drugom tromjesečju ove godine imala 249.000 nezaposlenih ili stopu anketne nezaposlenosti od 14,5 posto. Prema tim kriterijima, nezaposleni su samo oni koji nisu baš ništa radili, aktivno traže posao i spremni su odmah početi raditi. Međutim, i prema toj anketnoj nezaposlenosti Hrvatska je među najgorima u Europi. Prema podacima Eurostata, od 27 članica Europske Unije u rujnu je nezaposlenost u Španjolskoj i Grčkoj bila najviša i premašila je 25 posto. Najmanju nezaposlenost imala je pak Austrija sa stopom od svega 4,4 posto, a blizu su i Njemačka i Nizozemska. Japan je rujan zaključio s nezaposlenošću od 4,2 posto, a Amerika sa 7,8 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u Europskoj Uniji u rujnu je iznosila 10,6 posto.
[/stextbox]
