Theodor Meron, Fausto Pocar, Mehmet Güney, Paul Robinson i Carmel A. Agius suci su Žalbenog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, a koji bi sutra trebali donijeti konačnu žalbenu presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Podsjetimo, Ante Gotovina je nepravomoćno osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon operacije Oluja. U prvostupanjskoj presudi krivnje je oslobođen general Ivan Čermak te odmah isti dan pušten iz pritvora zatvora u Scheveningenu.

Meron: Srušio presudu Blaškiću i sačuvao dostojanstvo suda u Haagu
Theodor Meron iskusni je sudac izuzetno bogate biografije koji trenutno obnaša poziciju predsjednika suda, a u čijem bi mandatu trebali biti gotovi slučajevi ratnih zločina na području bivše Jugoslavije i Ruande. Već je bio predsjednik suda i to od ožujka 2003. godine do studenog 2005. godine, a ponovno je izabran u listopadu prošle godine s tim da mu je mandat počeo u studenom 2011. godine. Meron je inače američki državljanin rođen je prije 83 godine u poljskom gradu Kaliszu. Preživio je strahote nacističkog logora, a odmah nakon 1945. godine prebacio se u Izrael. Od 1978. godine živi u SAD-u.

UN ga je za suca Međunordno suda u Haagu za bivšu Jugoslaviju izabrao još u ožujku 2001. godine te je raspoređen u Žalbeno vijeće koje zasjeda u žalbenim predmetima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.

Meron je u domaćim krugovima poznat kao sudac koji je srušio 45-godišnju kaznu Tihomiru Blaškiću kojem je dao kaznu točno onoliko dana koliko je Blaškić proveo u zatvoru. Njegova odluka o rušenju presude za Blaškića ocijenjena je kao izuzetno hrabra, no isto tako i vrlo diplomatska za Haški sud jer se sud u Haagu nije osramotio do kraja s obzirom da je Blaškić ipak osuđen na kaznu koju je u međuvremenu bio odslužio.

Humantirano pravo od suda, diplomacije pa do Crvenog križa
Meron se zapravo od početka veže uz sud u Haagu pa je tako zabilježeno da je bio član delegacije Sjedinjenih Američkih Država na Rimskoj konferenciji o uspostavljanju stalnog Međunarodnog kaznenog suda još 1998. godine. Meron je sudjelovao u nacrtima odredbi koje se odnose na definiciju kaznenih djela, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Isto tako u njegovoj biografiji ističe se i činjenica da je bio godinu dana radio kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a i to u vremenu od 2000. do 2001. godine. Meron je bio angažiran i u Međunarodnom odboru Crvenog križa a specijalnost mu je humanitarno pravo za diplomate. Još uvijek je član Panela o ljudskom dostojanstvu iz Švicarske, kao član odbora uređuje Godišnjak međunarodnog humanitarnog prava te je i dalje u Savjetu SAD-a za vanjske odnose te počasni predsjednik Američkog društva za međunarodno pravo!

Autor je 11 knjiga o međunarodnom pravu, međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima i međunarodnom kaznenom pravu. Obrazovanje je stekao na Harvardu gdje je doktorirao i na Cambridgeu gdje je postao profesorom međunarodno prava.

Sudac Meron dobitnik je niza nagrada i priznanja od priznanja Međunarodne odvjetničke komore “Nagrada vladavine prava” iz 2001. godine, pa do medalje Američkog udruženja za međunarodno pravo iz 2006. godine. Prošle godine dodijeljen mu je i počasni doktorat Sveučilišta u Varšavi.

Sudac Pocar: Nije bitno samo nekoga poslati u zatvor tu je i obnova društva
Sudac Fausto Pocar dolazi iz Italije a već je bio predsjednikom Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i to u dva mandata od 2005. do 2008. godine. Obnašao je i dužnost potpredsjednika Suda i to u vremenu od 2003. do 2005. godine.

Pocar je rođen 1939. godine. Profesor je međunarodnog prava na Milanskom sveučilištu, a predavao je i na Akademiji za međunarodno pravo u Den Haagu. Predsjedavao je Komisijom UN-a za ljudska prava, te obnašao dužnost posebnog predstavnika Visokog povjernika UN-a za ljudska prava za Čečeniju i Rusiju.Stalni sudac ICTY-a je od godine 2000., a bio je sudac Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR).

“Nikad niste kompletno zadovoljni, ali nekada, kada sam optimističan, mislim da je bilo teško učiniti više u tom periodu. Kada sam postao predsjednik, imali smo veću koncentraciju optuženih. Želio sam da uradim nešto za ljude, jer Tribunal je tu ne samo da šalje nekoga u zatvor već da bude instrument pomirenja i izgradi društvo pocijepano ratom”, rekao je Pocar nedavno u razgovoru za BIRN – Justice Report govoreći o svom mandatu predsjednika suda.

Güney: Vrsni diplomat i sudac
Mehmet Güney je sudac koji dolazi iz Turske, a iza njega također je bogata biografija. Rođen je u 1936. godine u Siirtu a svoje obrazovanje stekao na Sveučilištima u Ankari i francuskom Nancyju.

Specijalist je javnu upravu, diplomaciju Bliskog istoka te naravno za pravo i ekonomske znanosti. Ono što možda ovog suca razlikuje od ostalih je i bogata karijera veleposlanika. Tako je zastupao interese svoje zemlje u Kubi, Singapuru i Indoneziji. Na Međunarodnom sudu je od srpnja 2001. godine.

Agius: Od javnog bilježnika do Vrhovnog suda i UN-a
Carmel A. Agius dolazi iz Malte. Rođen je 1945. godine, a obrazovanje je stekao na sveučilištima Malte. Krenuo je kao javni bilježnik da bi postao predsjednik Ustavnog i Vrhovnog suda Malte.

Karijeru u Ujedinjenim narodima počinje kao savjetnik za Nepal, a na sudu u Haagu je od 2001. godine. Za ovog suca zanimljivo je kako je bio predsjedavajući u slučaju bivše glasnogovornice suda Florence Hartmann.

Robinson: Bio je “glavni” za Miloševića
Patrick Robinson sudac je koji dolazi s Jamajke, a i on je obnašao dužnost predsjednika Suda i to od 2008. do 2011. godine. Rođen je 1944. na Jamajci, a obrazovao se na Sveučilištima u Londonu i u Haagu.

Uža specijalnost mu je pravo mora, prava zraka, međunarodnih sporazuma i oružanog sukoba što je i magistrirao. Ima bogato iskustvo u tijelima Ujedinjenih naroda, a tu je i certifikat Haaške akademije za međunarodno pravo.

U Haagu je od 1998. godine, a u središte zanimanja svjetske javnosti dolazi kao predsjednik Raspravnog vijeća u predmetu protiv Slobodana Miloševića. Bivšu predsjednicu Republike Srpske Biljanu Plavšić pustio je na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne.

Izvor: index.hr