Glavna državna banka je nacionalizirana 2008. godine. Islandska valuta Krona je devalvirana, a burza obustavljena. Zemlja je u bankrotu. Građani protestiraju ispred parlamenta i uspjeli su se izboriti za nove izbore zbog čega su premijer i cijela vlada podnijeli ostavku. No to nije sve…
Kako to da zbivanja u Egiptu dobivaju punu medijsku pažnju, a istovremeno nedostaje vijesti o tome što se događa na Islandu? A na Islandu, ljudi su natjerali vladu da podnese ostavku, glavne banke su nacionalizirane, odlučeno je da se ne plaća dug Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, zbog očajne državne financijske politike, a okupljeno je i javno vijeće koje sastavlja novi ustav. I sve navedeno je izvedeno na potpuno miran način.
Cijela revolucija protiv sila koje su kreirale aktualnu globalnu krizu provedena je tiho i to je valjda razlog što o svemu nije brujala javnost, niti je cijela situacija eskalirala u medijima tokom protekle dvije godine. A što bi se dogodilo kad bi se i ostalo stanovništvo Europske unije poslužilo ovim primjerom? Što bi se dogodilo kad bi stanovništvo Republike Hrvatske uzelo islandski prevrat kao primjer?
Sažetak činjenica o revoluciji na Islandu
Glavna državna banka je nacionalizirana 2008. godine. Islandska valuta Krona je devalvirana, a burza obustavljena. Zemlja je u bankrotu. Građani protestiraju ispred parlamenta i uspjeli su se izboriti za nove izbore zbog čega su premijer i cijela vlada podnijeli ostavku. Zemlja je u očajnoj ekonomskoj situaciji. Zakonodavac predlaže isplatu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj kroz rate od 3,500 milijuna eura, koje će tokom narednih 15 godina Islanđani plaćati na mjesečnoj bazi, sa kamatom od 5,5 posto. Islanđani izlaze na ulice 2010. godine i zahtijevaju referendum. U siječnju 2010. godine, predsjednik osporava dalje plaćanje duga i najavljuje narodni miting. U ožujku je na referendumu glasovima od 93% Islanđana donesena odluka otkazivanja isplate duga. U međuvremenu, vlada je inicirala istragu kojom će pred lice pravde biti izvedeni odgovorni za krizu u zemlji, a mnogi visoki dužnosnici, ministarstva vanjskih poslova i bankari su pohapšeni. Interpol izdaje nalog koje sve upetljane u kriminalnu hobotnicu tjera da napuste zemlju. Tokom ove krize izabrano je vijeće koje će ispisati novi Ustav, a na osnovu saznanja iskušenih u prethodnom periodu, a koji će biti zamjena za dotadašnji (kopija Ustava Danske).
Od 522 kandidata izabrano je 25 građana koji nisu imali nikakve veze sa politikom. Sve što je trebalo za kandidaturu je punoljetstvo i 30 različitih potpisa. Ustavno vijeće je počelo rad u veljači 2011. godine, da bi prezentiralo predložak zasnovan na preporukama dobivenim od različitih skupština iz cijele zemlje. Predloženi ustav mora odobriti i usvojiti važeći Parlament kao i onaj čiji će sastav biti poznat nakon narednih legislativnih izbora. Što su Islanđani učinili? Mirnim putem natjerali su cijelu vladu da podnese ostavku, nacionalizirali su banke, izglasali referendum kako bi građani odlučili o ekonomskoj budućnosti, pozatvarali odgovorne za krizu te ispisali novi vlastiti Ustav.
Jesu li nas mediji o ovome ikada izvijestili? Je li ijedan politički program na radiju ili televiziji napravio barem komentar ili analizu ovog rješenja? Ne. Islanđani su nam uspjeli pokazati da postoji način obračunavanja sa sistemom, koji tlači i poigrava se krizama, dajući lekciju iz demokracije cijelom svijetu.
Izvor: dnevno.hr
