Prema europskom ispitivanju, čak tri četvrtine građana Unije percipira korupciju kao glavni društveni problem. Hrvatska sudjelovala na antikorupcijskim radionicama Europske komisije u Sofiji
U prvom izvještaju o borbi protiv korupcije, što će ga negdje sredinom sljedeće godine objaviti Europska komisija, bit će uz stanje u ostalih 27 zemalja EU izvješćeno i o stanju u Hrvatskoj.
U Sofiji je prije nekoliko dana EK organizirala jednodnevne antikorupcijske radionice u kojima je sudjelovalo po šest predstavnika (dvoje iz vlasti, četvero iz civilnog društva) iz 13 zemalja, uglavnom srednjoeuropskih i jugoistočnih zemalja EU te Hrvatske, a u ožujku 2013. u Göteborgu će biti još jedna slična radionica s predstavnicima ostalih zemalja EU, najviše sa sjevera Europe.
Prevencija i borba
Teme razgovora radionica su Sofiji bile su način financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja i njihova kontrola, zatim integritet izabranih dužnosnika, odnosno postoji li i kakvo je povjerenstvo koje odlučuje o sukobu interesa i kako ono može kažnjavati dužnosnike. Jedna od tema je bila i što sve onemogućava istrage i podizanje optužnica – jesu li presudni politički utjecaji, loši zakoni, nedostatak ljudskih i financijskih kapaciteta, imuniteti te kakva je transparentnost u lobiranju. Također, govorilo se i o prevenciji i borbi protiv korupcije u privatnom sektoru, kako se štite zviždači te o vlasništvu i neovisnosti medija. Pretresao se utjecaj specijaliziranih antikorupcijskih agencija, institucija i tijela, odnosno koliko brzo se mogu dobiti informacije o trošenju javnog novca i transparentnosti javnih nabava.
Hrvatska je izgradila transparentan sustav u javnim nabavama, a kao tri najkritičnija područja korupcije dijagnosticirani su zdravstvo, politika i sudstvo.
Zaključci s ovih radionica samo su dio materijala koji će biti upotrebljen u prvom antikorupcijskom izvještaju Europske komisije, a koji će osim izvještaja o pojedinim zemljama sadržavati i temeljitu analizu antikorupcijskih mjera o javnim nabavama. Kad je odlučivano o pokretanju takvog načina izvještavanja, onda se računalo da će time biti potaknuta politička volja za antikorupcijsku bitku. Mreža suradnika, istraživača iz svih zemalja pomoći će ekspertnoj grupi od 17 ljudi koja će izraditi prvi izvještaj i poslije njega objavljivati novi svake druge godine. Očekuje se da će ti izvještaji moći istaknuti dostignuća i najveće nedostatke borbe protiv korupcije u zemljama članicama. Naime, i sofijske su radionice pokazale da je implementacija antikorupcijskih mjera unutar EU vrlo neujednačena i još nezadovoljavajuća.
EU kao entitet
Odlučeno je da unutar GRECO-a (vijeće europskih zemalja koje se bori protiv korupcije, a sada je njegov predsjednik sudac Vrhovnog suda RH Marin Mrčela) bude i Europska unija kao entitet, tako da predmet interesa može biti i sama EU, odnosno korupcija u njezinoj birokraciji i tijelima.
Nema jedinstvenih rješenja. Osnovna je definicija korupcije da je to “zloupotreba moći za privatnu dobit”. Procjenjuje se da se u korupciji izgubi oko 120 milijardi eura godišnje, a prema ispitivanju EUbarometra čak tri četvrtine građana Unije percipira korupciju kao glavni društveni problem.
Vidjeli smo nedavno da u mjerenju indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala Hrvatska zauzima 62. mjesto od 176 zemalja, a među zemljama EU manje je korumpirana samo od Grčke, Bugarske, Italije i Rumunjske.
Izvor: Zadarski list
