Lani je prosječni stanovnik imao 41,7 godinu, dok je 2001. godine imao 39,3 godine. Dakle, u jednom desetljeću ostarili smo skoro četvrt desetljeća, a broj radno sposobnih žena manji je za oko 59.200, a muškaraca za oko 40.400
Udio Hrvata u stanovništvu ponešto je povećan u usporedbi s popisom iz 2001. godine, broj katolika nešto je manji, ateista veći, a značajke su hrvatskog stanovništva i da je sve starije te da se radni kontingent smanjuje. Državni zavod za statistiku (DZS) je gotovo 20 mjeseci nakon završetka popisa 2011. godine objavio podatke o dobnoj, nacionalnoj, vjerskoj, državljanskoj strukturi stanovništva te podatke o materinjem jeziku. Nisu, i ne zna se kada će točno biti, objavljeni podaci o kućanstvima, obrazovnoj strukturi, migracijama i drugim važnim ekonomsko-socijalnim parametrima. Kako bi podatke iz popisa stanovništva obradili i objavili u potpunosti u zakonskom roku do konca ove godine, iako je odavno jasno da prije travnja iduće godine neće biti objavljeni, u DZS-u su u listopadu uveli noćne smjene, no od toga očito nije bilo vajde. Na naš upit kada će objaviti potpune podatke, odgovor još čekamo. Baš kao i podatke.
Tradicionalno društvo
Demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu Anđelko Akrap ustvrdio je da iz ovih podataka znamo što smo znali i prije, a to je da je hrvatsko društvo tradicionalno, što se vidi iz udjela vjernika te da stari, što kao ekonomsku posljedicu ima povećana izdvajanja za stare ljude.
– Ovo što je objavljeno je na razini znatiželje. Nema onoga što je bitno za upravljanje društvom, a to su podaci o obitelji, kućanstvima, migracijama i obrazovnoj strukturi, zaključio je Akrap.
Najvažnije što se može iščitati iz objavljenih podataka jest to da je u desetogodišnjem razdoblju smanjen radni kontingent stanovništva i to za gotovo 100 tisuća osoba što s obzirom na starenje stanovništva nije začuđujuće. Iako u podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio, nema podataka o broju radno-sposobnih građana, iz ponuđenih parametara ih je moguće “izvući”. Dakle, ukupno je u 2011. godini bilo 2.728.939 radno-sposobnih stanovnika, odnosno žena u dobi od 15 do 59 godina te muškaraca u dobi od 15 do 64 godine života, što je u odnosu na popis iz 2001. godine smanjenje od 99.693. Pritom je na tržištu rada nešto više od 59.200 žena manje dok je broj muškaraca u radnom kontigentu pao za 40.400.
Loše raspoređeni
Ne iznenađuje ni podatak o lošem rasporedu stanovništva u prostoru. Prosječno na četvornom kilometru živi 75,71 stanovnik. Grad Zagreb sa 790.017 stanovnika ili 1.232,48 stanovnika po četvornom kilometru najgušće je naseljen prostor, što je čak 16,3 puta više od nacionalnog prosjeka. Nesrazmjer se vidi i iz podatka da je drugo najnaseljenije područje u Hrvatskoj Međimurje sa 156,11 stanovnika po četvornom kilometru, a više od 100 stanovnika imaju još Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. Najnenaseljenije područje je Ličko-senjska županija sa svega 9,51 stanovnikom na četvornom kilometru. Demografsku pustoš Like potvrđuje i to što drugo najslabije naseljeno područje, Karlovačka županija, ima čak 3,7 puta više stanovnika po kilometru. Hrvatska je dobro naseljena samo na sjeverozapadu dok su Slavonija i Baranja te kompletno priobalje s otocima i unutrašnjost slabo naseljeni. Iz tih je podataka potpuno jasno zašto je upravo sjeverozapadni dio zemlje najrazvijeniji, a svakoj vlasti to bi trebao biti pokazatelj koje djelove zemlje treba primarno razvijati, ako želi postići koliko-toliko ravnomjeran razvoj.
Hrvata 90,4 posto stanovnika
U nacionalnoj strukturi stanovništva dogodile su se male promjene u odnosu na popis otprije 11 godina. Stanovnika ima 4.284.889 što je optrilike 153.000 manje u odnosu na raniji popis. Hrvata ima 3.874.331 što je 90,4 posto stanovnika, odnosno 103 tisuće manje, ali 0,8 posto više negoli 2001. Srbi su najbrojnija nacionalna manjina, ali kod njih je zabilježen pad i u apsolutnom broju i u udjelu. U Hrvatskoj ih živi 186.633 što je 4,36 posto stanovništva. Početkom milenija u Hrvatskoj ih je živjelo 14.998 više, što je u udjelu iznosilo 0,18 posto više.
Broj pripadnika svih nacionalnih manjina obuhvaćenih Ustavom neznatno je smanjen, za oko tri tisuće, pa ih sada ima 328.738. U ukupnom stanovništvu zabilježen je neznatan porast njihova udjela sa 7,4 na 7,6 posto. Jedanaest nacionalnih manjina bilježi, u pravilu malen, porast broja pripadnika. Najznačajniji porast stanovnika imaju Romi, gotovo 70 posto. Njih je sada 16.975, a bilo ih je 9.463 što će se sigurno odraziti i na njihov manjinski status u pojedinim općinama. Porast bilježe i Bošnjaci i to s 20.755 na 31.479. I to će se odraziti na njihov status na lokalnoj razini. U postotku najveći porast bilježe Vlasi, ali riječ je o povećanju s 12 na 29 Vlaha u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima više Jugoslavena – bilo ih je 2001. 176, a lani se tako izjasnila 331 osoba. Bitno manje ljudi se nije nacionalno izjasnilo nego prije deset godina, kada ih je bilo 89.130, a sada ih je 26.763.
Manje katolika
Određene promjene dogodile su se u vjerskoj strukturi stanovništva. Katolička crkva izgubila je 200.000 vjernika. Prije deset godina bilo ih je 3.897.332, a 2011. godine 3.697.143. U postotku se ne radi o velikoj promjeni jer je katolika u stanovništvu bilo 87,8 posto, a sada ih je 86,2 posto. Velik rast bilježe ateisti. Njih je otprilike 67 posto više nego na prošlom popisu. Tada se 98.376 ljudi izjasnilo da nisu vjernici, a u proljeće prošle godine 163.375, što znači da je njihov udio povećan s 2,2 na 3,8 posto. Broj agnostika i neizjašnjenih je podjednak – s 132.532 pao je na 125.536. Dvije vjerske zajednice koje bilježe povećanje broja pripadnika su muslimani (s 56.777 na 62.977) i židovi (s 495 na 536).
Izvor: Zadarski list
