Predlaže se i da udruge koje su dobile novac iz proračuna za programe od općeg dobra ne mogu sudjelovati u promidžbi političkih stranaka, koalicija i kandidata, te njima ne mogu davati izravnu političku potporu
Sve sportske udruge, svi nogometni klubovi – pa tako i “Dinamo” – koji dobivaju novac iz bilo kojeg proračuna, od općinskog do državnog, za svoje programe i projekte od općeg dobra ubuduće će morati o utrošku tog novca izvještavati ne samo one koji su im novac dali nego će financijska izvješća o utrošku tog novca morati objavljivati i na svojim internetskim stranicama.
Takvo rješenje, koje povećava odgovornost i snaži financijska disciplina i države, ali i udruga, u trošenju javnog novca predloženo je u Nacrtu zakona o udrugama koji će uskoro biti poslan u javnu raspravu, a o kojemu je rasprava u zainteresiranoj javnosti već započela.
Taj Nacrt zakona ne razvrstava udruge po kriteriju općeg dobra, odnosno na one koje se bave općim dobrom (riječ je o vrednotama zapisanima u Ustavu), nego kao kriterij za financiranje udruga i iz proračuna uvodi projekte i programe od općeg dobra. Posljedično, budući da je riječ o javnom novcu, propisuje financijsku disciplinu i odgovornost u trošenju tog novca. Temeljni je cilj zakona, što se i izravno navodi, stvoriti preduvjete za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro, a koje provode udruge.
Predlaže se i da udruge koje su dobile novac iz proračuna za projekte i programe od općeg dobra ne mogu sudjelovati u izbornoj i drugoj promidžbi političkih stranaka, koalicija i kandidata, te da njima ne mogu davati izravnu političku potporu niti za njih prikupljati financijska sredstva. Pojam koji tom zabranom nije obuhvaćen su nezavisne liste i oko toga bi moglo biti prijepora u raspravi. U odnosu na radne verzije zakona u tom su se dijelu dogodile određene promjene.
Naime, bilo je predviđeno da jedno od načela na kojima se temelji načelo rada udruge bude politička nepristranost. Budući da je to iznimno teško ostvariti, te da je to načelo upitno s prirodom prava na udruživanje koje pripada grupi građanskih i političkih prava, od toga se odustalo.
Udruga svih vrsta u Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 47.000. Mnoge među njima nisu ni zamišljene kao udruge koje se bave općim dobrom nego je riječ o hobističkim udrugama. Istodobno, mnoge udruge zapravo nisu aktivne, a intencija je zakona da, uslijed njegove primjene, znamo i koliki je broj realno aktivnih udruga. Da bi se to postiglo mijenjaju se odredbe o likvidaciji udruge, ali se i predviđa rok od godinu dana nakon stupanja novog zakona na snagu u kojem se udruge trebaju uskladiti s novim zakonom. One koje to ne učine bit će brisane iz registra udruga. Pretpostaviti je da će sve aktivne udruge biti zainteresirane za usklađivanje s novim zakonom.
[stextbox id=”okvir” caption=”Stroža pravila za manjine” image=”null”]
Rasprava unutar zainteresirane javnost o tom Nacrtu zakona već je započela. Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine održane prošloga četvrtka zaključeno je da će se tražiti da pravila za osnivanje udruga nacionalnih manjina budu drugačija, stroža, nego li za osnivanje ostalih udruga, odnosno da broj potrebnih osnivača udruge nacionalnih manjina bude veći od tri.
[/stextbox]
Izvor: Zadarski list
