Ulazak u Europsku uniju mogao bi dati zamah, ali do tada mora proći još pola godine, pa se sve češće spominje eventualni aranžman s MMF-om koji bi značio bolne rezove: zamrzavanje plaća, ali i smanjivanje davanja za zdravstvo i socijalu, koje Vlada za sada ne želi učiniti
Konsolidiranje javnih financija s ciljem očuvanja kreditnog rejtinga, čime se Vlada bavila cijelu ovu godinu nije urodilo plodom. Najstroža rejting agencija domaće je obveznice proglasila smećem koje je visokorizično kupovati. Ocjena agencije Standard&Poor’s kojom je hrvatski kreditni rejting s najniže razine investicijskog razreda pao u neinvesticijski razred, hladan je tuš za Vladu i cijelu zemlju. Bez obzira što ta rejting agencija izglede zemlje još uvijek smatra stabilnima i nije i njih odlučila ocijeniti negativnima. Iduća, 2013. godina bit će teška, a vladine projekcije o gospodarskom oporavku i rastu od 1,8 posto na godišnjoj razini bit će nemoguće ostvariti. Prije svega, negativni rejting, državi automatski poskupljuje zaduženja koja će na međunarodnom tržištu, i za državu i za gospodarstvo, biti nedostižna bez eventualnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) kojeg su već počeli zazivati mnogi. Ministar financija Slavko Linić suradnju s MMF-om nije odbacio, jer će suradnja s tom institucijom biti potrebna zbog devizne likvidnosti i vraćanja dugova. Drugi “partner” Hrvatskoj je Europska komisija s kojom bi se moglo dogovoriti praćenje domaćih financija i za čim bi država mogla posegnuti s obzirom na ulazak u EU u srpnju iduće godine.
Začarani krug
“Odlučili smo se za ovakav državni proračun i pod cijenu snižavanja kreditnog rejtinga. Računajući da sredinom iduće godine ulazimo u Europsku uniju, što će se vjerujemo, unatoč činjenici da i njezine članice trese kriza, pozitivno odraziti na našu ekonomiju, nismo mogli pristati sada dodatno otpuštati ljude i smanjivati plaće i mirovine. S druge strane, ne možemo se prikloniti niti sindikalnim zahtjevima za napuštanje politike štednje”, objašnjava jedan od članova Vlade i pritom dodaje: “Mi sada vijugamo između tih krajnosti i nastojimo održati glavu iznad vode u očekivanju boljih vremena i gospodarskog rasta. Mislimo da je to u ovim okolnostima jedina racionalna politika”.
Vlada se u idućoj godini neće zaduživati na stranom tržištu, izravni je potez nakon snižavanja rejtinga. To znači da će se izvori financiranja tražiti u zemlji. No, i u zemlji će kapital biti skuplji jer ga banke nabavljaju na vanjskom tržištu. Država će pritom biti u prednosti što znači da će gospodarstvo i građani teže dolaziti do kredita. Zapravo, cijela je situacija začarani krug. Skuplji kapital bit će dostupan državi, gospodarstvo kojem je i ovako teško doći do svježeg novca još će teže do njega dolaziti, pa je teško računati na neko pokretanje investicijskog ciklusa. Uostalom, i sama država planirane investicije namjerava srezati. Građanima se, pak, ne smiješi bolji život, odnosno pad standarda će se nastaviti. Kako će bankarski sektor reagirati na novu situaciju tek valja vidjeti, no mogućnost porasta kamata na kredite ne treba isključiti. I kao što će, primjerice, trošak kamata koje država u idućoj godini treba platiti porasti s 10-ak milijardi kuna na 12, tako bi se moglo dogoditi da i građanima porastu troškovi otplate zaduženja.
Ipak rezovi
Ministar financija jasno je najavio da će država smanjiti obim planiranih investicija. Krenut će se u oštriju borbu sa sivim tržištem i nastaviti reforme u državnim poduzećima. Mirovine neće padati, a umirovljenicima će dug, prema planu, biti vraćen. Neće padati ni plaće. Tako, iz vlade obećavaju. Međutim, taj segment valja razjasniti. Ono o čemu se govori jest činjenica da vlada ne namjerava rezati osnovne plaće u javnim i državnim službama. No, realno će primanja oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama padati. Naime, vlada već dugo najavljuje “reviziju” raznih dodataka na plaće što znači da će direktni proračunski korisnici ostati bez dijela prihoda. Istvoremeno, a to je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i jučer ponovio, učiteljima i nastavnicima kroz koeficijente će se vratiti ukinuti dodaci od 3,5,7 i 9 posto na godine staža. Jači rezovi kada je riječ o dodacima, mogli bi se očekivati u zdravstvu, ali i u znanosti.
I dok je država pola godine izgubila pregovarajući sa zaposlenima u javnim službama, u državnim poduzećima nisu napravljeni gotovo nikakvi pomaci kada je riječ o materijalnim pravima zaposlenih. Stoga je za računati da će se pritisak na sindikate u javnim poduzećima, za rezanjem određenih prava, u narednim mjesecima pojačati.
Aranžman s MMF-om, ubrzao bi sve ono što vlada najavljuje da će napraviti sama, a potezi koji bi se povlačili vjerojatno bi bili bolniji. Naime, MMF bi pomoć zasigurno uvjetovao otpuštanjem u javnom sektoru, rezanjem osnovnih plaća i njihovim zamrzavanjem. Sličan udar doživjeli bi i umirovljenici. Uslijedili bi i rezovi u zdravstvu, javnim poduzećima, žurna privatizacija. Očekivalo bi se i smanjenjenje socijalnih davanja. Vlada najavljuje da rezova u socijali neće biti, ali će biti sređivanja stanja. O njemu se godinama govori, no sustav koji bi funkcionirao na stvarnom socijalnom cenzusu još nije profunkcionirao, diijelom i jer u tom segmentu OIB još nije dao rezultata.
Izvor: Novi list
