Michele Napolitano, analitičar bonitetne agencije Fitch, otkriva zašto je spušten kreditni rejting RH i kako ga Vlada može podići
Idila nije dugo trajala. Ni tri mjeseca nakon što su nam kreditni rejting (neznatno) “pogurali” prema gore, odmaknuvši nas s ruba “financijskog smeća”, bonitetna agencija Fitch – jedna od onih od čijeg pravorijeka strepe manje-više sve vlade u svijetu – napravila je korak untrag i vratila nam “stare” izglede daljnjeg kretanja rejtinga, one za koje smo već mislili da su iza nas.
Prevedno na jezik običnih smrtnika, kvaliteta zaduženja hrvatske države od 29. studenoga, što se Fitcha (i onih ulagača koji slušaju njihova upozorenja) tiče, ponovno nosi nešto veći rizik. Sam rejting, doduše, i dalje nam je BBB-, i ulagačima govori da smo zemlja umjerenog rizika za njihova ulaganja u naše obveznice. No ocjena daljnjeg kretanja rejtinga, koja je itekako važna jer pokazuje trendove, sada nam je ponovno negativna i kaže da će Vlada Zorana Milanovića morati uložiti dodatne napore da proračunsku računicu svede u održive okvire. I to u godini u kojoj ulazimo u EU, što ionako prenapregnutoj državnoj blagajni nosi dodatne troškove.
Upravo je proračun za 2013., koji predviđa povećanje manjka u državnoj blagajni u odnosu na ovu godinu, za Fitch bio “okidač” zbog kojeg su se odlučili na takav potez. Vlada je u 2013. planirala ukupne prihode od 113,7 milijardi kuna, a rashodi su planirani u iznosu od čak 124,5 milijardi, pa će državna riznica biti “kratka” za gotovo 11 milijardi kuna.
Upitna vjerodostojnost
Kada se u cijelu priču uključe i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava, slika onog što nazivamo općom državom još je poraznija jer deficit raste na 13,2 milijarde kuna. Nakon godine u kojoj je proračunski deficit smanjen, središta svjetske financijske moći, čini se, nimalo ne impresioniraju objašnjenja Banskih dvora da razlozi povećanja potrošnje leže u znatnom rastu kamata, koje država u 2013. mora platiti kupcima njenih vrijednosnih papira, ili u velikim subvencijama brodogradnji, što je dio sređivanja stanja u toj branši. Njih zanima samo što i kako Vlada radi ne bi li ionako velik proračunski manjak, i javni dug kojim će ga financirati, svela u ranije najavljene okvire, od kojih je očito odstupila.
– Prije tri mjeseca revidirali smo ocjenu daljnjeg kretanja hrvatskog rejtinga iz negativne u stabilnu, a svoju smo odluku temeljili na srednjoročnoj fiskalnoj strategiji Vlade za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Ta strategija, koju je Vlada usvojila u srpnju, postavila je proračunske ciljeve u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji govori o godišnjem rezanju potrošnje za jedan postotni bod BDP-a dok se proračun ne uravnoteži. Očekivali smo da će se Vlada držati tih planova, pa smo i napravili pozitivan korak kod hrvatskog rejtinga. No prijedlog proračuna za 2013. za nas je bio negativno iznenađenje. On je u suprotnosti sa srednjoročnim fiskalnim smjernicama Vlade i dovodi u pitanje vjerodostojnost Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Tako brza promjena u fiskalnim planovima smanjuje vjerodostojnost fiskalne strategije Vlade – otvoreno za Nedjeljni objašnjava svoju odluku da nam korigira ocjenu kvalitete javnih financija Michele Napolitano, analitičar Fitcha za Hrvatsku.
– Ako Vlada želi postići postupno smanjenje proračunskoga manjka u srednjem roku, ne može se oslanjati samo na proračunske prihode, već mora smanjivati i proračunske rashode. No prema proračunu za 2013., proračunska potrošnja će rasti, a to je u kontradikciji sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti – ističe Napolitano, o čijim ocjenama u konačnici ovisi i po kojim će se uvjetima Hrvatska zaduživati.
Iako dio analitičara u najavljenom povećanju javne potrošnje i deficita u sljedećoj godini zapravo vidi klasičan predizborni proračun, budući da Hrvatsku u svibnju čekaju lokalni izbori, u Fitchu su oprezni kod lijepljenja takvih etiketa.
Izvor: Jutarnji list
