Vladina reakcija usljedila je ni dan nakon objave nakane Ministarstva kulture da umjesto fiksne uvede pristojbu razmjernu visini primanja pretplatnika, i neovisno o tome imaju li TV-prijemnik. Navodno je ideja Ministarstva kulture dočekana na nož i u većini drugih ministarstava i Vladinih resora
Način plaćanja HRT pristojbe neće se mijenjati, kazao nam je jučer visoki Vladin izvor. Brza reakcija usljedila je ni dan nakon što objavljena nakana Ministarstva kulture da kroz paket medijskih zakona reformira i HRT pristojbu. No, Iz Ministarstva kulture jučer su se oglasili priopćenjem iz kojeg se ne da iščitati bilo kakvo reteriranje u stavovima, ali se da iščitati kako u Ministarstvu od svega ne misle tek tako odustati.
U pojašnjenju što ga potpisuje glasnogovornica Nataša Petrinjak se kaže kako je reforma HRT pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici, koja će biti otvorena do sredine 2013. godine i od čijeg ishoda ovisi kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti.
Prigovori umirovljenika
Poručuje se kako je razlog za pokretanje rasprave potreba je da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa, dok je drugi važan razlog taj da se ne može ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih. A onda se ponavlja sve zbog čega se javnost u hipu digla na noge, pa i to da “pristojba više ne bi bila svojevrsni “flat tax”, nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava”. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj, opetuju iz Ministarstva. A za razliku od prvotne informacije novost je tek poruka: “Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom”.
Kako je na čelu Ministarstva kulture HNS-ov kadar, ministrica Andrea Zlatar, čini se kako su se dvije ponajjače stranke vladajuće koalicije odlučile dohvatiti i oko ovog poreza, baš kao što su se nedavno posve razmimoišle gleda uvođenja poreza na nekretnine. No, premda je HNS žestoko digao glas protiv poreza na nekretnine držeći ga poreznim opterećenjem, sada iz HNS-ova ministarstva dolazi projekcija gotovo pa istovjetnog poreznog opterećenja. Navodno je ideja Ministarstva kulture dočekana na nož i u većini drugih Vladinih resora, poglavito ministarstvima što su po novom proračuna ostali bez značajnih sredstava u kojima teško shvaćaju potrebu da se dotira prisavskih 3.000 zaposlenika dok se zdravstvu, ili prosvjeti uzima.
– Stranke koje su pale nisko sada pod svaku cijenu izlaze van s idejama koje su neostvarive. Pokušavaju ljudima pojasniti da zapravo jako na njih misle, jer će njihovim mogućnostima prilagoditi HRT pristojbu – kazao nam je Branko Vukšić, predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te zastupnik Laburista.
Neprovediva ideja
Što se same ideje o reformi pristojbe tiče, Vukšić ističe kako je neozbiljno od ministarstva da izlazi van s nečim što je neprovedivo.
– I sam sam za to da bogati plaćaju više od siromašnih, ako to ne ugrožava funkciniranje HRT-a, ali sve ovo je prekomplicirano da bi se moglo u nas provesti – veli Vukšić.
Vukšić je doduše mišljenja kako i javni servis i pristojbu treba čuvati kao zjenicu oka svoga, misli i da 80 kuna mjesečno za to nisu velika sredstva, no druga je stvar što, kako kaže, televizija tek treba postati kvalitetna i javna.
S HRT-a pak poručuju kako u ovome trenutku ne postoji precizan model niti izračuni o tome na koji bi način eventualno bilo izmijenjeno plaćanje pristojbe, te stoga trenutno to ne mogu ni komentirati. Dodaju kako kako u ovome trenutku model o kojem razmišlja Ministarstvo trenutno nema niti jedna članica EBU-a, te kako o mogućem uvođenju takvog modela razmišlja jedino Finska, te podsjećaju kako bi svaka promjena podrazumijevala i promjenu samog Zakona o HRT-u.
Barbara Matejčić, slobodna novinarka, baš će ovih dana napuniti pet godina od kada ne gleda televiziju, odnosno nema u stanu televizijskog prijemnika. Riješila ga se jer joj je program, takav kakav jest, jednostavno činio da se osjeće loše. No, makar bi se očekivalo, i makar je i sama svjesna Superhikovskog momenta u cijeloj priči po kojem se otima sirotinji da bi se dalo bogatima, ne bi se bunila protiv ovakvog nameta.
– Ne bi se bunila ako to znači poboljšanje HRT-a, ili očuvanje izvrsnog Trećeg programa Hrvatskog radija. Ne bi se bunila jer sam tip čovjeka koji smatra da treba participirati kada su u pitanju neke važne stvari do kojih nam je stalo – ističe Matejčić.
Izvor: Zadarski list
