Iako mu prijeti zatvorska kazna do dvije godine, Ročak se nedavno zaposlio kao direktor sukošanskog komunalca. No u zapošljavanju nema ničeg spornog jer je protiv njega u tijeku spor temeljem optužnog prijedloga, a ne optužnice
Nedavno imenovanje Milana Ročaka za direktora Komunalnog poduzeća u Sukošanu potaknulo je čitatelja Zadarskog lista da nam se obrati s pitanjem kako je to moguće ako je na Općinskom sudu u Zadru protiv njega u tijeku postupak zbog prijetnje kolegici s kojom je donedavno radio u HAC-u. Našeg čitatelja zanimalo je je li Ročak uz molbu za zaposlenje priložio potvrdu o nekažnjavanju koja se u uvjetima natječaja tražila i ako jest, kako je moguće da suđenje koje se i danas vodi protiv njega nije evidentirano.
Odgovor smo zatražili prvo u pravnoj službi Općine Sukošan gdje nam je potvrđeno da je Ročak predao potvrdu o nekažnjavanju koja datira od 13. studenog prošle godine te da se u njoj navodi kako protiv njega nije potvrđena optužnica i da nije nepravomoćno osuđen kaznom dužom od šest mjeseci zatvora. Tu informaciju dalje smo provjerili u Općinskom sudu u Zadru gdje nam je odmah rečeno kako je sve sasvim legalno.
Naime, prema starom Kaznenom zakonu RH kazneno djelo prijetnje procesuira se na sudu optužnim prijedlogom, a ne optužnicom.
Za državni posao bitno je dokazati da nisi optužen
Stoga potvrda o nekažnjavanju niti ne obuhvaća takva i slična kaznena djela koja se utužuju optužnim prijedlogom. Novi Kazneni zakon to “korigira” pa u buduće takvo što neće biti moguće. U slučaju Milana Ročaka koji je ljetos dobio otkaz u HAC-u, a među ostalim i zbog spomenutog sudskog postupka, stvar je zakonita i “čista” i po tom pitanju i po onome o izricanju nepravomoćne presude. Iako nema previše smisla, potvrda o nekažnjavanju koja se pri zapošljavanju traži obuhvaća samo nepravomoćne presude tako da osoba koja se javlja na natječaj, a kojoj je takva presuđena ne može se natjecati za radno mjesto, iako kasnije viši sud tu istu osobu može pravomoćno osloboditi krivnje. Apsurd je, naime, što na istom natječaju može “proći” osuđenik kojemu je presuda pravomoćna i koji čeka poziv za izdržavanje kazne u nekoj od kaznionica. Tako, primjerice, osuđenik kojemu je pravomoćna presuda u trajanju do pet godina zatvora, a stoga jer nakon osude na zatvor dulji od pet godina se automatizmom određuje pritvor, može biti izabran na natječaju i dobiti posao te poslodavac za njegovu kriminalnu prošlost u tom slučaju doznaje tek po pozivu za izdržavanje kazne. Evidenciju pravomoćno osuđenih državljana RH vodi Ministarstvo pravosuđa koje na zahtjev građana izdaje potvrdu o neosuđivanosti, u mnogome različitu od ove uvriježene potvrde o nekažnjavanju.
ODO izmijenilo optužni akt protiv Ročaka
Što se samog sudskog postupka protiv bivšeg glavnog vatrogasca u HAC-u tiče, on je odmah po čitanju optužnice pred sutkinjom Anom Zrilić zatvoren za javnost. To je zatražio Branimir Zorica, odvjetnik okrivljenog Ročka, kazavši kako će se tijekom suđenja iznositi neki podaci iz njegova obiteljskog života. Sudski postupak je, naime, već pri samom kraju, a kako smo doznali, na posljednjem ročištu tužitelj je izmijenio činjenični opis optužnog prijedloga pa i samo kazneno djelo zbog kojeg se Ročku sudi.
Tako ga Općinsko državno odvjetništvo, smatrajući kako je provedenim dokazima utvrđeno kako su ostvarena sva obilježja kaznenog djela povrede prava na rad, odnosno da je riječ o kaznenom djelu iz novog Kaznenog zakona “zlostavljanje na radu” iz članka 133KZ-a i za koje je predviđena kaznena sankcija od dvije godine zatvora.
– Milan Ročak optužen je da je od siječnja 2011. godine u radnim prostorijama tvrtke HAC d.o.o. u Svetom Roku kao šef odjela za vatrogasnu operativu i zapovjednik vatrogasne postrojbe, nakon što je oštećena djevojka, administrativna referentica u istoj tvrtki i njemu podređena, s njim prekinula višegodišnju intimnu vezu, insistirao da vezu nastave što je ona odbijala zbog čega ju je na radnom mjestu vrijeđao govoreći joj da je drolja i kurvetina, da ode iz firme i dade otkaz – navodi se u novom optužnom prijedlogu gdje nadalje stoji kako je Ročak 12. siječnja 2011. godine djevojci zaprijetio smrću, saznavši da je ona sve prijavila policiji i nadređenima u Zagrebu, a tu prijetnju da je ponovio 14. travnja i 2. svibnja rekavši joj kako će joj oderati kožu ako izgubi kontrolu i da ga u tome nitko neće spriječiti.
Nije prijetnja nego zlostavljanje na radu
Dana 11. travnja uzeo je njezin mobitel koji joj je ostao u uredu te s njega kolegama i njezinom mentoru na fakultetu slao njezine golišave fotografije, a osim toga, slične fotografije koje je imao u svom mobitelu pokazivao je radnim kolegama. Kad mu je i djevojčina sestra rekla kako ona ne želi više biti s njim, kazao joj je da je njen mobitel platio tisuću eura te joj u restoranu u kojem su se našli pokazivao SMS i MMS poruke kao i fotografije nakon čega je u HAC-u proveden postupak za zaštitu dostojanstva radnika koji se vodio do rujna 2011. godine, a u optužnom prijedlogu se navodi da je Ročak u to vrijeme djevojku, dok su se automobilom zajedno vraćali iz Zagreba, izbacio iz službenog vozila na autocesti, što je kod nje izazvalo stres i zbog čega je imala psihičkih smetnji i teškoća. Na djevojku je sva ta situacija toliko loše utjecala da je bila prisiljena odlaziti na bolovanje i više od godinu dana kontinuirano obilaziti liječnike.
– Dakle, na radu je drugoga vrijeđao, ponižavao i uznemiravao i time narušio njegovo zdravlje – stoji u optužnom prijedlogu.
Kako će cijela ta priča završiti, znat će se uskoro jer je postupak pri kraju.
Izvor: Zadarski list
