Iako su u nedavnom istraživanju hrvatski građani imovinu vrijednu milijun kuna okarakterizirali kao psihološku granicu imućnosti, u kolokvijalnom kontekstu taj je rang i dalje 100.000 eura.
Unutarnja devalvacija
A zbog krize Hrvati koji imaju taj kapital danas za njega mogu kupiti više nekretnina, automobila i luksuznih dobara, ali manje kruha, mlijeka, energije i druge osnovne robe koje u suštini definira životni standard. Ta čudna disproporcija zapravo je naličje procesa koji ekonomisti nazivaju unutarnjom devalvacijom, a kako objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny, povećanje osnovnih životnih troškova samo je posljedica nekoć iznimno podcijenjenih komunalnih usluga i cijena energije.
– Te su cijene dugo bile sredstvo skrivene socijalne subvencije. Kad je nestalo novca za to, a one poskupjele na realnu tržišnu cijenu, to je izazvalo pad standarda građana. No, osim tih poskupljenja, neosporno je Hrvatska usred ciklusa unutarnje devalvacije gdje, uz stabilan tečaj nacionalne valute, cijena proizvoda, usluga i rada pada. One će padati dok ne dođu do razine na kojoj će biti dovoljno atraktivne za poticanje novog ciklusa gospodarskog rasta kroz porast potrošnje i investicija – kaže Novotny.
Pad cijena u nekim sektorima i više je nego očit. Prema prosječnim cijenama stanova u Zagrebu, kupac sa 100.000 eura danas bi mogao kupiti 12 kvadrata veći stan nego prije. Ipak, taj cjenovni pad nije zabilježen u ponudi nekretnina na Jadranu, a slično je i s tržištem automobila. Iako se prodaja novih automobila u odnosu na 2008. smanjila gotovo za dvije trećine, teško je prepoznati trend pada cijena. U većoj mjeri padale su cijene skupljih automobila, no nejednakim ritmom. Ipak, to je i logično. Smanjenje cijena zbog unutarnje devalvacije omeđeno je brojnim utjecajima. Iako analitičari tvrde da cijena kvadrata stanova u hrvatskim gradovima ne bi trebala prelaziti iznos jedne i pol prosječne plaće, takva cijena izazvala bi goleme gubitke investitorima i financijerima – bankama koji to pokušavaju izbjeći čekajući oporavak tržišta. S automobilima je, zbog fiksne nabavne cijene, slično.
Usluge na udaru
Pravi razmjeri unutarnje devalvacije vidljivi su u sektoru usluga, naročito onih obrtničkih. Iako konkretni podaci ne postoje, smatra se da su cijene, primjerice, frizerskih usluga proteklih godina doživjele dvoznamenkasti pad. Rezultat je da su oni koji imaju 100.000 eura danas bogatiji nego prije četiri godine, no problem je što ih je mnogo manje nego tada.
