Uzme li se u obzir milijun i pol zaposlenih te 1,2 milijuna umirovljenika, proizlazi da gotovo svaki deseti među njima ne može platiti svoje obveze
Ovršni sustav jedan je od najvećih hrvatskih problema, istaknut i u posljednjem izvješću o monitoringu Europske komisije. Prema nedavno objavljenom izvješću Fine, do 31. listopada prošle godine blokirani su računi 242.192 građana zbog duga od 16,31 milijardu kuna, s time da je osobito alarmantan podatak da su sa zadnjim danom 2012. godine građani otvorili 221.833 zaštićena računa jer je riječ o dužnicima koji ne mogu jednokratnom uplatom riješiti svoje dugovanje. Stoga i otvaraju zaštićeni račun na koji im sjeda dio plaće ili mirovine.
Svaki deseti u teškoćama
Uzme li se u obzir milijun i pol zaposlenih te 1,2 milijuna umirovljenika, proizlazi da gotovo svaki deseti među njima ne može platiti svoje obveze. Da bi se shvatilo prave razmjere problema, brojku blokiranih računa treba udvostručiti pa i utrostručiti, prema broju članova obitelji koje opterećuje blokada jed(i)nog računa u obitelji, upozorava Ilija Rkman, voditelj Savjetovališta za zaštitu potrošača Zagreb i predsjednik Saveza “Potrošač”, koji je upravo uputio inicijativu ministru pravosuđa o organizaciji okruglog stola o temi ovrha. Cilj je okupiti sve relevantne subjekte, Hrvatsku javnobilježničku komoru, Hrvatsku odvjetničku komoru, Ministarstvo gospodarstva, HRT, operatore, komunalne institucije…
Nedopustivo je da javni bilježnici, odvjetnici pa i Fina žive na račun nevolja sve većeg broja građana. Iskustva ljudi koji su dospjeli pod ovrhu pokazuje da je njihov stvarni dug deset puta manji od onog koji u konačnici moraju platiti. Potrošačke udruge zatrpane su primjerima građana koji dug od osamdesetak kuna na kraju plate i do 1000 kuna kad se na njega “nazidaju” svi administrativni troškovi koje je država omogućila da se kaleme uz osnovni dug.
– U četvrtak nam je u Savjetovalištu bilo kao na kolodvoru, a sve se svodilo na primjedbe građana vezane uz ovršni postupak i račune za telekomunikacije i komunalije čak iz 2001. ili 2006. godine. Odvjetnici i javni bilježnici očito zaobilaze poglavlje “Zastara” iz Zakona o obveznim odnosima. Stoga stalno upozoravamo stranke da kad pišu prigovor obavezno stave “pozivam se na zastaru”.
Odvjetnici milijunaši
Imamo i slučaj da su u istoj ulici na udaljenosti od petstotinjak metara živjele dvije osobe s istim imenom i prezimenom, s tim da je prava dužnica umrla, a rješenje o ovrsi je stiglo na drugu ženu kojoj je blokiran račun. Očito je u dvije godine primjene novog sustava naplate novčanih potraživanja putem Fine iskrslo mnogo problema. To sam isticao i na Nacionalnom vijeću za zaštitu potrošača, ali zasad nitko nije reagirao. Zar netko mora stradati da se nešto poduzme!? – pita se Rkman te dodaje kako nitko nije siguran da mu već sutra račun neće biti blokiran zbog starog duga. Gong je nedavno konačno dobio podatak o troškovima angažmana odvjetnika na ubiranju HRT-ove pristojbe koji se prebacuje na pretplatnike. Od početka 2010. zaradili su više od 50 milijuna kuna, a najviše odvjetničko društvo Hanžeković i Radaković – 34,8 milijuna kuna.
Odvjetnici manje traže za ovrhe do 1000 kuna
U Ministarstvu pravosuđa potvrdili su nam da su zaprimili inicijativu Ilije Rkmana, ali još nisu odlučili hoće li sudjelovati u organizaciji takvog okruglog stola. Ali, u svakom slučaju, prate sve što se o toj temi piše i govori, pa su tako intervenirali kako bi se s tim u vezi smanjile javnobilježničke tarife
Također, Ministarstvo je tražilo i korekciju odvjetničkih tarifa pa su od 19. prosinca za potraživanja do 1000 kuna, odvjetnički troškovi u parničnim i ovršnim postupcima svedeni na ukupan iznos do najviše 500 kuna, rečeno nam je u Ministarstvu pravosuđa.
Izvor: Večernji list
