Izlazak iz postojećeg gospodarskog stanja za Santinija zahtjeva napuštanje mita o razvoju temeljenom na malim i srednjim poduzećima te koncentraciju nacionalnih resursa u stvaranju jedne snažne hrvatske globalne tvrtke poput Ine ili Plive koje su političari prepustili strancima.
– Male privilegirane zemlje, kao što je Belgija, Švicarska, Švedska, Norveška i slične su razvijene jer ih vodi jedna ili više multinacionalna korporacija koja tako određuje ukupni razvoj zemlje. Nasuprot tome, Hrvatska je dio nerazvijenog svijeta bez obzira što se nalazi u Europi. Mi smo imali svoje igrače. Na žalost oni danas više to nisu. Pliva, INA, hrvatska brodogradnja, brodarenje mogli su postati svjetske marke. Snažne tvrtke ne determiniraju samo gospodarski razvoj, one determiniraju ukupni društveni razvoj. Po mome mišljenju, izlazak iz postojećeg gospodarskog stanja zahtjeva napuštanje mita o razvoju temeljenom na malim i srednjim poduzećima te koncentraciju nacionalnih resursa u stvaranju jedne snažne domaće globalne tvrtke. Zadatak je teško ostvariv, ali nije nemoguć – otkriva svoj ‘recept’ za izlazak iz krize ugledni ekonomski analitičar dr. Guste Santini.
– Na žalost, Hrvatska je nekritički zamijenila tzv. samoupravni model tržišnim modelom privređivanja. To je bila kobna pogreška koja će nas desetljećima pratiti. Nije se, a trebalo je, objektivno ocijenio tzv. samoupravni model kao polazište transformacije istog u tržišni model privređivanja. Nije se ni definiralo kakvom tržišnom modelu privređivanja teže hrvatski građani. Retorika je bila na razini ulice kao što su bili i argumenti koje su nam tada prezentirali. Tragičan model privatizacije samo je slijedio tako uspostavljeni populizam. Sve je u bivšem sustavu bilo loše, govorili su nam, pa ćemo privatizacijom odrediti vlasnika danas ničije imovine (koju smo nazivali društvenom) i tako dramatično povećati učinkovitost socijalističkih mastodonata. Privatizacija, osim mnogih društvenih destrukcija, donijela nam je dva bitna ograničenja. Jedno ograničenje ogleda se u činjenici prijevremeno penzioniranih radnika, pa je danas broj umirovljenika ‘mlinski kamen’ oko vrata hrvatskom gospodarstvu, te napuštanje proizvodne orijentacije i implementacija konzumerizma kao smisao, i to kako za građane tako i za državu u cjelini. Nepripremljena privredna struktura otvorena je utjecajima iz okružja i tako je zabijen zadnji čavao u lijes hrvatskom gospodarstvu – ocjenjuje Santini.
Izvor: dnevno.hr
