Analitičari ne očekuju da bi pad kune mogao biti izraženiji: ojačat će čim se država zaduži vani. Treba li, branit će je HNB
Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke prema euru u petak oslabila za 0,02 posto, dok je na tjednoj razini prema euru oslabila za 0,21 posto. Najnoviji srednji tečaj eura tako iznosi 7,579 kuna. Kuna opet slabi i prema švicarskom franku, pa je tako na tečajnoj listi HNB-a na tjednoj razini oslabila za 0,87 posto. Srednji tečaj franka je 6,114 kuna.
Domaća valuta je tako očito opet u blagom silaznom trendu, pri čemu se prema euru već danima osjeća pojačani pritisak na slabljenje, pa se tečaj približava psihološkoj granici od 7,60 kuna za euro. Što je tečaj kune prema euru viši, odnosno što je kuna slabija, to dužnici s kreditima uz valutnu klauzulu u eurima moraju plaćati veće rate. Dio analitičara tvrdi da je riječ o uobičajenoj sezonskoj deprecijaciji tečaja, budući da se početkom godine privatni sektor razdužuje prema inozemstvu i vraća svoje kredite, a država se još nije stigla vani bitnije zadužiti i tako privući dovoljno deviza koje bi na tečaj djelovale u suprotnom pravcu. I lani je u ovo doba tečaj kune prema euru bio na sličnoj razini, no godinu prije bio je na 7,39, a još jednu godinu ranije, u siječnju 2010., na svega 7,29 kuna za euro, pa prosječni tečaj ipak slabi, čemu sezonske oscilacije još i dodatno doprinose. U siječnju 2010 je tako rata kredita od 500 eura bila 3.645 kuna, a danas je 3.790 kuna, odnosno viša je za oko 145 kuna.
Spas u kreditu
Iako je rejting države srušen, a gospodarstvo još ne pokazuje znakove oporavka, analitičari ne očekuju neke bitnije promjene i potrese na tečajnici. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da bi se država uskoro trebala zadužiti u inozemstvu putem klasičnog kredita čime će osigurati novi priljev deviza koji bi trebao stabilizirati tečaj, odnosno zaustaviti daljnje deprecijacijske pritiske na kunu. Moguća je, veli Šantić, i devizna intervencija središnje banke kojom bi se branio tečaj od daljnjeg pada, što također ne bi bilo neuobičajeno za ovo doba godine. HNB provodi politiku stabilnog tečaja, pa nikakve nagle i veće promjene na tečajnici ne bi trebalo očekivati, smatra Šantić.
Općenito, tečaj kuna/euro formira se temeljem kapitalnih priljeva i odljeva, a među priljeve ulaze i inozemni krediti. Kuna tako nije ugrožena sve dok se država vani može zadužiti. Budući da je sentiment prema državnom dugu u eurozoni trenutno povoljan, uspjeh zaduženja države u inozemstvu ne bi trebao biti upitan bez obzira što nam je kreditni rejting srušen. Štoviše, i cijena zaduživanja je niža.
Tečaj franka
Što se tiče švicarskog franka, nakon trenda jačanja koji je bio primjetan prije par dana, kuna je prošli tjedan opet počela slabiti prema toj valuti. To je zato što je prošli tjedan franak ponovno blago jačao prema euru, iako ne doseže ranije razine (tečaj se stabilizirao na oko 1,24 franka za euro), ali i zato što kod kuće kuna slabi prema euru. Švicarski franak je tako u petak prema kuni ojačao za dodatnih 0,01 posto, te njegov srednji tečaj sada iznosi 6,114 kune. Međutim, kako se u eurozoni ipak osjeća stanoviti oporavak, analitičari ne očekuju da bi euro prema franku trebao bitnije oslabjeti. Vijesti s kraja prošlog tjedna o prijevremenom povratu dijela bankarskih zajmova u eurozoni, dali su novi poticaj euru, koji je primjerice ojačao prema dolaru.
Izvor: Zadarski list
