Odvjetnici su prekinuli ispitivanje nakon što je Ivo Sanader znakovito odložio omot
Božidar Kalmeta “prošetao” je danas sudnicom zagrebačkog Županijskog suda. Svjedočenje u aferi Fimi-Media odradio je posve ležerno, kao da je bio na nekom ne jako bitnom poslovnom sastanku.
A zapravo je kao prijašnji ministar mora, prometa i infrastrukture, koji je pod sobom imao najveća javna poduzeća poput HAC-a, HŽ-a i Hrvatskih pošta, uz optužene Ivu Sanadera i Mladena Barišića, jedan od najspominjanijih bivših dužnosnika na ovom suđenju, koji se lako, smatraju mnogi, mogao naći i na optuženičkoj klupi.
Kalmetu su u kontekstu suradnje s Fimi-Medijom radi izvlačenja novca iz javnih poduzeća u crni fond HDZ-a spominjali i pojedini svjedoci i okrivljeni. No danas se tijekom njegova ispitivanja niti jednom nije spomenuo naziv te tvrtke.
Naime, Božidar Kalmeta došao je na sud kao svjedok obrane, a obrana ga je ispitivala isključivo o radu Predsjedništva HDZ-a i same stranke. Stoga tužiteljstvo u unakrsnom ispitivanju, u skladu s odredbama novog ZKP-a, nije smjelo izlaziti iz tih okvira i pitati ga o Fimi-Mediji. Osim toga, Kalmeta je na pitanja o radu stranke u vrijeme Ive Sanadera davao odgovore koji su puno više išli u prilog USKOK-u, pa im baš i nije bilo u interesu podrivati vjerodostojnost njegova iskaza mogućim neugodnim pitanjima.
Na ključno pitanje je li Predsjedništvo HDZ-a donosilo odluke o financijsko-materijalnom poslovanju stranke, Kalmeta je negativno odgovorio, posebice u pogledu usvajanja završnog računa i financijskog plana, za što je, po Statutu HDZ-a, nadležno upravo Predsjedništvo.
– Prvi put smo u tu problematiku ušli 2010. godine, kada smo razmatrali financijsko poslovanje stranke u prethodnoj godini. Prije toga to nismo radili u takvom obliku. Ne sjećam se da je to ikada bila točka dnevnog reda, da smo imali dokumentaciju i da se o tome glasovalo. Prije bi nas glavni tajnik upoznao s određenim podacima. Rekao bih skoro pa usput – izjavio je Kalmeta i potom potvrdio da je Predsjedništvo HDZ-a raspravljalo o davanju manjih iznosa financijske pomoći pojedinim udrugama i pojedincima, kao i o sufinanciranju projekata Memorijalnog centra Nikola Tesla te obnove kuće dr. Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću.
– Smatrate li da je Predsjedništvo obavljalo svoju funkciju u pitanjima financijsko-materijalog poslovanja stranke? – upitao ga je Sanaderov branitelj, odvjetnik Čedo Prodanović.
– Nije u potpunosti. Težište rada Predsjedništva bilo je prvenstveno političke i stručne naravi. O financijskom planu nije se raspravljalo, Predsjedništvu je trebalo dostaviti materijale o financijama vezano i uz završni račun – rekao je Kalmeta i napomenuo da nitko nije postavljao pitanje zašto se o tome ne raspravlja. Dodao je da je svaki član Predsjedništva mogao predlagati točke dnevnog reda, ali se nije mogao sjetiti da bi to itko učinio, posebice u pitanjima financija. A dnevni red, rekao je, sastavljali su predsjednik stranke i glavni tajnik.
Kalmeta je potvrdio da je Sanader inicirao donošenje Zakona o financiranju političkih stranaka, ali je napomenuo da je to bio jedan od uvjeta za pregovore s EU. Uvođenje načela supsidijarnosti u vrijeme Ive Sanadera nazvao je demokratskim iskorakom HDZ-a, ali je naveo i da se to primjenjivalo samo do određene granice.
– Središnjica je određivala – dodao je Kalmeta – i tko će biti na stranačkim listama za parlamentarne izbore. Niže organizacije mogle su dati duplo veći broj kandidata, a onda bi u središnjici određivali tko će ostati na listi.
Stekao se dojam da je Sanaderova obrana imala puno više pitanja za Kalmetu, ali da su nakon ovakvih odgovora odustali od njih. U jednom trenutku optuženi Ivo Sanader znakovito je odložio omot s papirima koji je držao u rukama i pogledao prema svojim odvjetnicima, koji su nakon toga naveli da nemaju više pitanja. Branitelj HDZ-a, odvjetnik Davorin Budin, koji je imao set pitanja, samo je rekao: – Nemam pitanja za svjedoka.
Izvor: Jutarnji list
