Istraživanje je provedeno u Zagrebu, Rijeci i Osijeku krajem siječnja, u uvjetima magle, poledice i sumraka, što znači da ni rizičniji uvjeti vožnje roditelje ne mogu natjerati na propisno prevoženje djece
Gotovo 70 posto roditelja djece vrtićke dobi ne brine o sigurnosti svoje djece u automobilima – poražavajući su rezultati HAK-ovog istraživanja provedenog ispred vrtića u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Roditelji vlastitu, i tuđu, djecu voze nevezanu u autosjedalicama, nevezanu izvan sjedalica, na prednjim sjedalima, dok djeca stoje između prednjih sjedala i slično, pravdajući se kako za propisnim vezanjem djece “nema potrebe, jer žive par ulica dalje”, jer je dijete “sigurnije u maminom krilu na stražnjem sjedalu”, ili zato što “dijete sjedalicu, kao ni pojas, ne voli”.
HAK-ovi su djelatnici način prijevoza djece provjeravali na prilazima vrtićima u tri grada, ujutro i poslijepodne, kad roditelji djecu dovoze ili odvoze iz vrtića. Istraživanje je provedeno krajem siječnja, u uvjetima magle, poledice i sumraka, što znači da ni rizičniji uvjeti vožnje roditelje ne mogu natjerati na propisno prevoženje djece, po svemu sudeći tako omraženo u Hrvatskoj. Dječje su sjedalice za nas, tragično je, još uvijek “pomodarstvo”, nepotreban trošak zbog “nečeg što se njima ne može dogoditi”, dok u nemalom broju slučajeva sjedalica u automobilu postoji, no neiskorištena.
Riječki roditelji najmanje brinu o sigurnosti svoje djece u vožnji – njih 70,8 posto djecu ne veže na putu do vrtića, ili veže nepropisno, jednako tako 66,6 posto roditelja u Osijeku i 64,8 posto u Zagrebu. Od ukupno 105 automobila čiji je dolazak u vrtić, ili odlazak iz njega HAK evidentirao, roditelji u tri grada djecu su neispravno vozili u 71 automobilu, a ispravno u samo 34. Je li riječ o komforu ili manjku svijesti o opasnostima koje vrebaju upravo najviše u gradskoj, sporijoj vožnji, zapravo i nije važno, zaključuju u HAK-u, važnije je natjerati roditelje da sigurnost djeteta stave ispred svog komfora, ili lijenosti.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić jučer je, prisustvujući HAK-ovoj prezentaciji rezultata o prijevozu djece, predložila čak da policija ubuduće nepropisno prevoženje djece, zbog kojeg je život djeteta bio ugrožen, prijavljuje centrima za socijalnu skrb, kako bi oni upozorili roditelje, ili ih kaznili.
– Ako roditelj odgovara zbog necijepljenja djeteta ili nedolazaka na roditeljske sastanke, onda treba odgovarati i ako na ovaj način ugrožava sigurnost djeteta, kazala je Jelavić, napominjući kako bi se, kao što je slučaj s mobitelima, u vožnji trebalo zabraniti i pušenje koje, napomenula je, šteti djetetu kao pasivnom pušaču, ali i ometa pozornost vozača.
Prema policijskim podacima, koje je prezentirao Josip Mataija, voditelj Odjela za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, policija je prošle godine zbog nepropisnog prijevoza djece prekršajno kaznila 1.781 vozača automobila.
– Roditelj kojeg kaznimo zato što je ugrozio sigurnost vlastitog djeteta, zbilja bi se trebao zamisliti nad svojim postupkom, zaključio je Mataija. I makar se ovoliki broj kazni čini velik, riječ je o tek 0,25 posto od ukupno 750.000 kažnjenih prekršaja u prometu prošle godine, što znači da policija još uvijek većinu prekršitelja samo upozorava.
LANI POGINULO DVOJE DJECE
Prošle je godine dvoje djece u prometu smrtno stradalo zbog nepropisnog prevoženja, 25 ih je teško, a 240 lakše ozlijeđeno.
Ukupno, u prometu je stradalo 1.095 djece, pri čemu najviše, njih 638 (čak 58,2 posto) kao putnici. Nekad su djeca stradavala uglavnom kao pješaci, sada pak, kad su puno educiranija o tome kako se ponašati na cesti, stradaju onda kad su za njih odgovorni isključivo roditelji.
Izvor: ZL