Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara. Karamarko prvi put najnegativniji političar u zemlji

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno zadnjeg dana siječnja i prvog dana veljače, pokazuje daljnji trend smanjenja izborne potpore SDP-u, stagnaciju HDZ-a, te porast broja neodlučnih birača. Ocjena za rad Vlade kao i potpora njezinoj politici i dalje bilježi negativan trend, a istovremeno je predsjednik najveće oporbene stranke najnegativniji političar u zemlji.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom veljače bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 25,7 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom.

HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspio zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,1 posto (prema 19,2% iz siječnja; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,8 posto (prema 9,7% iz siječnja). HDSSB je na četvrtom mjestu, HNS na petom… Zabilježen je vrlo visok udio građana/ki koji ne znaju za koga bi glasovali (22,9%; prema prošlomjesečnih 21,4%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupnog uzorka).

Josipović najpozitivniji političar
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,4% izbora (prošli mjesec 40,0%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,4% (prošli mjesec 7,2%), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od 5,0% (prošli mjesec 6,2%). Po prvi put na četvrto je mjesto zasjeo don Ivan Grubišić koji je najpozitivniji političar u zemlji za 3,5% sugovornika. Željko Rohatinski je sad na petom mjestu. Slijede ministar financija Linić, Jadranka Kosor, Milan Bandić, Tomislav Karamarko i Vesna Pusić.

Karamarko na vrhu negativnih
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara po prvi je put zauzeo Tomislav Karamarko koji je u posljednjih dvanaest mjeseci bilježio stalni porast negativnog doživljaja, a što je kulminiralo u jeku stranačke klauzure, ali i u vremenu najlošije percepcije vladajuće politike. S izborom od 18,5% Karamarko je pretekao svog nekadašnjeg šefa u Vladi, Ivu Sanadera koji je najnegativniji hrvatski političar za 17,7% hrvatskih građana/ki. Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo imati utjecaja i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 12,4% izbora drži treće mjesto. To mu mjesto opasno “ugrožava” ministar financija Slavko Linić koji je najnegativniji za 11,5% ispitanika/ca koji je u ovomjesečnom istraživanju pretekao i svog stranačkog šefa i premijera Milanovića koji je s izborom od 11,1% na petom mjestu.

Predsjednik Josipović je pozitivan za 84% građana/ki (prema 82% iz siječnja), dok je negativan za 7,2% (prije mjesec dana 11%). Zoran Milanović je pozitivan za 45,5% ispitanika/ca (u siječnju 46%), a negativan za 41,3% (u siječnju 41%). Tomislav Karamarko pozitivan je 17,7% građana/ki (u siječnju 19,5%), dok je za njih 69,1% negativan (u siječnju 63,5%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 51,4 postotna poena. Tako je šef HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio jedino bivšeg prvog potpredsjednik Vlade RH Radimira Čačića koji je netto negativan 49,2 postotna poena (prije mjesec dana 47,3), navodi se u izvještaju.

Pogoršanje ekonomskog stanja najvažnija tema prošlog mjeseca
U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (uključujući veliki pad industrijske proizvodnje, poskupljenja, rast nezaposlenosti) s izborom od 27%, te rasprave i sukobi zbog zdravstvenog i seksualnog odgoja (21,1%). Od ostalih događaja izdvajaju se rukometna bronca na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj ( 11,2%), nastavak zategnutih odnosa i slovenskog otezanja s potpisivanjem pretpristupnog ugovora (9,0%), uvođenje fiskalnih blagajni (6,1%), rasprave o uvođenju dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru (4,2%), eksplozije u Zagrebu i uhićenje počinitelja (4,2%), snježno nevrijeme i poplave u zemlji (3,2%).

Izvor: Večernji list