Na zadarskom Zavodu godišnje 3.000 analiza hrane


Naši građani mogu biti mirni jer hrana koju smo mi testirali redovito je dobre kvalitete i zdravstveno je ispravna. U slučajevima kad su rezultati bili pozitivni uglavnom se radilo o škodljivim tvarima, a ne patogenim, rekao je Pucar dodavši da Zavod godišnje provede oko 3.000 analiza hrane

Benito Pucar, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju, Anita Peraić s Odjela za kemiju namirnica i Ivan Ivić, voditelj Odjela za kemiju namirnica
Nedavne vijesti o pojavi aflatoksina u mlijeku i povlačenju nekoliko šarži mlijeka s tržišta izazvalo je zabrinutost kod brojnih građana koji su se upitali čime se hranimo i kakva je kvaliteta namirnica koje konzumiramo.

Potaknuti ovim događajima razgovarali smo s Benitom Pucarom, voditeljem Službe za zdravstvenu ekologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo te Ivanom Ivićem, voditeljem Odjela za kemiju namirnica, POU i zrak i Anitom Peraić s Odjela za kemiju namirnica, POU i zrak.

Mikrobiološki standardi

Naši sugovornici su se složili da je hrana, koja se plasira na zadarsko tržište i koju su oni imali priliku testirati, bila uglavnom zdravstveno ispravna i kvalitetna.

– Naši građani mogu biti mirni, jer hrana koju smo mi testirali redovito je dobre kvalitete i zdravstveno je ispravna. U slučajevima kad su rezultati bili pozitivni uglavnom se radilo o škodljivim tvarima, a ne patogenim, rekao je Pucar dodavši da Zavod godišnje provede oko tri tisuće analiza hrane, od kojih se najveći broj napravi tijekom ljeta, kad je i opasnost od zaraze najveća.

Služba za zdravstvenu ekologiju ispituje razne vrste namirnica i mikrobiološku čistoću u objektima u kojima se priprema i poslužuje hrana, bilo da Zavod ima Ugovor s tvrtkama koje se bave proizvodnjom ili prometom namirnica, ili tvrtke ili pojedinci samostalno donose razne namirnice ili vodu na analizu. Uzorci se ispituju iz različitih objekata: industrijski objekti, slastičarnice, pekare, veliki trgovački centri ili manje trgovine koji rade u prometu s namirnicama, hoteli, restorani, domovi za starije osobe i dječji vrtići.

– Mikrobiološko ispitivanje namirnica se provodi po Pravilniku o mikrobiološkim standardima za namirnice, kojim je obuhvaćeno meso i mesni proizvodi, gotova ili polugotova jela, sirova riba, rakovi, školjke, razni riblji proizvodi, mlijeko, mliječni napitci i mliječni proizvodi, sirevi, sladoledi, pekarski proizvodi, razne slastice i kolači, voće, povrće, kava, čajevi i razni sokovi, rekla je Peraić.

Ovim Pravilnikom se određuju mikrobiološki standardi kojima moraju udovoljavati namirnice koje se stavljaju u promet na tržištu ili namirnice iz uvoza. Zbog niza unutarnjih i vanjskih faktora, koji mogu utjecati na rast mikroorganizama i infektivnu dozu mikroorganizma, namirnice su svrstane u grupe kojima su određene granice za pojedine mikroorganizme. Niti jedna namirnica, također ne smije sadržavati patogene i potencijalno patogene mirkoorganizme i njihove toksine u količinama štetnim za zdravlje ljudi.

Opasni histamin

Sugovornici su rekli da ih je iznenadila pojava aflatoksina u mlijeku, jer se on češće javlja u žitaricama i namirnicama kao što su kikiriki, pistacije ili lješnjaci. To su uglavnom toksini koje stvaraju i otpuštaju plijesni koje se pojave na namirnicama zbog nepravilnog skladištenja.

– U većini slučajeva štetan utjecaj mikrotoksina javlja se tek nakon njihove duže i veće konzumacije. Ipak, u slučaju da se u namirnici, odnosno ribi, bilo sirovoj ili konzerviranoj nalazi histamin, to može biti jako opasno. On je jak alergen i osoba koja pojede ribu u kojoj ima histamina, a koja je alergična, može isti tren imati alergijsku reakciju, pa čak i umrijeti, upozorili su iz Zavoda.

Anita Peraić je dodala da od kada ona radi u Zavodu nije naišla na pozitivan nalaz histamina u ribi.

Pored analize kakvoće i ispravnosti namirnica Služba za zdravstvenu ekologiju prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva zadarske županije, uključujući zdravstvenu ispravnost vode za piće, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju te ispituje i ocjenjuje sastav i kakvoću otpadnih voda, površinskih i podzemnih voda, voda mora i sedimenta, sastav i kakvoću otpada te obavlja stručne poslove zaštite okoliša.

Inače, Zavod u Odjelu za kemiju namirnica radi analize energetske vrijednosti obroka za vrtiće i domove za stare i nemoćne osobe. Smatraju da su ove analize važne jer su ovo najosjetljivija populacija, međutim, ne postoji pravilnik preporučenih vrijednosti pa nemaju s čime usporediti nalaze.

Naime, krajem prošle godine izašli su normativi za prehranu učenika u osnovnim školama gdje su preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari po spolu i dobi te je za očekivati da škole koje imaju prehranu u svom programu poštuju taj naputak, a sve kroz kontrole sastava i energetske vrijednosti obroka.

PLINSKI KROMATOGRAF 1,1 MILIJUN KUNA
Zavod je nedavno kupio 1,1 milijun kuna vrijedan plinski kromatograf s masenim detektorom – trostruki kvadrupol sustav, koji će moći obavljati analize kod kojih je potrebna visoka osjetljivost mjerenja, tj. određivanje niske koncentracije spojeva (prvenstveno pesticida i dioksina), za koje postoje sve učestaliji zahtjevi na tržištu. Zbog sve veće potrebe maslinara i proizvođača maslinova ulja u Zavodu smatraju da je potrebno osposobiti kvalitetan laboratorij koji će biti u mogućnosti analizirati sve pokazatelje u maslinovu ulju da bi se ulje stavilo na tržište.

Izvor: ZL


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)