Rim – ‘Lice Crkve lice skriveno je i unakaženo … podjelama u crkvenim redovima’, oštro je ocijenio papa Benedikt XVI u homiliji za obreda posipanja pepelom u srijedu uvečer u Vatikanskoj bazilici sv. Petra . Papa na odlasku podsjeća da je Isus osudio „religijsko licemjerje“ i one koji ištu odobravanje javnosti, umjesto Gospodinove jednostavnosti.

U krcatoj najvećoj crkvi na svijetu – kamo je obred premješten s uobičajenog Aventina, baš računajući na interes mnoštva – neki su pomislili da Papa to spominje one koji su skrivili njegovo odricanje od Petrove katedre.

Bilo ih je koji su plakali zbog Papina odlaska, kada ga je pozdravio i zahvalio mu se kardinal Kamerlengo i državni tajnik Tarcisio Bertone, kao što je prijepodne bilo mnogo onih koji su ga pozdravili gromoglasnim pljeskom.

Netom je izustio, glasom bitno snažnijim nego dva dana ranije: “Draga braćo i sestre, kao što znate, odlučio sam…” – prolomio se pljesak, koji je značio podršku starom gospodinu. “Hvala vam na vašim izrazima simpatije!”, rekao je Papa na to, i onda nastavio, u svojoj maniri: “… odlučio sam odreći se službe koju mi je Gospodin povjerio 19. travnja 2005. Učinio sam to u punoj slobodi, za dobro Crkve…” – opetovao je Papa na talijanskome ono što je u ponedjeljak izustio na latinskome – “… pošto sam dugo molio i ispitao pred Bogom svoju savjest, i te kako svjestan ozbiljnosti moga čina, ali podjednako svjestan da nisam više kadar obavljati petrovsku službu s onom snagom koju ta dužnost iziskuje. Podržava me i prosvjetljuje sigurnost da je Crkva Kristova i da On neće nikada uskratiti svoje vodstvo i svoju skrb. Zahvaljujem svima na ljubavi i molitvi kojom ste me pratili. Hvala! Osjetio sam gotovo fizički ovih dana, koji mi nisu bili laki, snagu molitve koju mi donosi ljubav Crkve, vaša molitva. Nastavite moliti za me, za Crkvu, za budućeg Papu. Gospodin će nas voditi”.

Obredi za Korizmu
Nakon toga audijencija je krenula svojim uobičajenim tokom – kao da se u međuvremenu ama baš ništa nije dogodilo. Benedikt XVI je svoju čvrstinu pokazao i time.

On će sljedećih dana obavljati sve obrede vezane uz početak Korizme. Papa će primati u audijenciju biskupe, strane državnike i slične. On i dalje imenuje crkvene dužnosnike (ne treba zaboraviti da njegov potpis i objavljivanje u Biltenu Svete Stolice dolazi kao završni čin procesa, koji je prethodno već prošao kroz uvriježene kanale u Rimskoj kuriji, odnosno mjesnoj crkvi).

Tim svojim stavom Benedikt XVI je i Kuriji i njenim dužnosnicima nametnuo svakodnevni radni ritam, ne ostavljajući puno prostora za lamentacije nad nastalim stanjem. Dapače, Papa time naglašava da je stanje zapravo normalno, da je normalno da jedan pontifikat stiže kraju i da dolazi drugi, bez potrebe da u međuvremenu nemoć ili agonija poglavara uspori Crkvu u njezinu sučeljavanju s vremenom i njegovim znacima.

Sasvim u tom duhu je bila i kateheza na općoj audijenciji, u kojoj je Benedikt XVI spomenuo gdje se u Bibliji spominje razdoblje od 40 dana, koliko traje Korizma, zadržavši se na Isusovu boravku u pustinji, prije započinjanja svoje javne djelatnosti, u kojem razdoblju ga je, po Novome zavjetu, iskušavao ondje Sotona.

Pozdrav na hrvatskom
Ondje, u pustinji, Isus je morao ocijeniti što je ono što je bitno i othrvati se napasti – baš kao što bi i svaki vjernik u Korizmi, pozvan na stalno obraćenje, morao procijeniti što je njemu bitno i ponovo odbaciti Đavla i njegove napasti – poučio je Papa.

Spomenimo još da je, baš kao i uvijek, papa Benedikt XVI pozdravio hodočasnike na njihovim jezicima, pa nije uzmanjkao ni pozdrav na hrvatskome: “Pozdravljam od srca sve hrvatske hodočasnike, a osobito krizmanike iz Esslingena! Dragi prijatelji, neka vam ova Korizma bude milosno vrijeme jačanja vjere i nade u uskrsnuće. Hvaljen Isus i Marija!”

Papin točan izračun
Benedikt XVI je sve precizno izračunao. U srijedu je počela Korizma, četrdesetodnevica pokore i posta uoči Uskrsa, koji ove godine pada rano, 31. ožujka. Njegov oproštaj s vjernicima bit će na općoj audijenciji u srijedu 27. veljače, dva dana poslije talijanskih izbora, dan poslije njihova komentiranja. Dan kasnije sastat će se ponovo s kardinalima, posljednji put kao papa, a svoje odaje u Apostolskoj palači napustit će zauvijek u četvrtak popodne, otići u Vatikansku baziliku sv. Petra, ondje se pomoliti na grobu apostolskog prvaka, te će zatim – kao prvi bivši papa poslije mnogih stoljeća – otići u Castelgandolfo.

Tako će kardinali, bez njegove nazočnosti, moći mirno razmatrati koga bi Duh sveti htio kao sljedećeg papu – kad se zatvore u Sikstinsku kapelu, pod ključem (cum clave) uslijedit će glasanja, jedno ili dva da se ispitaju odnosi snaga, a sljedeći da se glasovi grupiraju oko izbora prihvatljivoga za većinu.

Ako konklav počne u subotu 16. ožujka, kako se neslužbeno najavljuje, novi papa mogao bi biti izabran do, recimo, 18-22. ožujka, dovoljno rano da bude ustoličen, da kardinali koji djeluju u pastoralu u raznim zemljama stignu u svoju katedralu za Velik Tjedan, te da novi Papa, pod punim uskršnjim reflektorima, predsjeda misi za Cvjetnicu 24. ožujka, da predsjeda misi “in coena Dominis” u Lateranskoj prabazilici sv. Ivanâ uvečer na Veliki četvrtak 28. ožujka, da predvodi Križni put Kolosejem na Veliki petak 29. ožujka, te da 31. ožujka, na Uskrs, poslije svečane mise uputi iz Sv. Petra apostolski blagoslov Urbi et orbi, na glavni kršćanski blagdan.

Sve će te svetkovine biti u znaku novosti, novog poglavara Katoličke crkve, nove nade u obnovu i zamah.

Izvor: Jutarnji list