Građani koji su željeli potpisati peticiju, a nisu uspjeli u subotu, mogu to učiniti u prostorijama Udruge Franak u Medulićevoj 2, svakog dana od 18 do 19 sati, uz napomenu da sa sobom ponesu svoj OIB. Inače, interes građana za učlanjivanje u udrugu Franak je značajan
U prvih dva sata akcije Udruge Franak peticiju, kojom se traži prihvaćanje prijedloga amandmana u Zakonu o financijskim institucijama koji se trenutačno na javnoj raspravi u Saboru potpisalo je oko dvjesto građana, kazuje Darko Šmehil, koordinator Udruge za Zadarsku županiju.
On je zajedno s kolegicom Marinom Vrlikom u subotu ujutro na Narodnom trgu pružao građanima informacije vezano uz aktivnosti udruge Franak te ih pozivao na potpisivanje peticije.
– Tri su razloga zbog kojih provodimo peticiju. Prvi je revalorizacija kredita iz eura u kune na dan sklapanja ugovora s obzirom na to da su ljudi nakon sedam, osam godina plaćanja kredita dužni više nego kad su ga podignuli. Druga stavka su izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama koji bankama daje ovlasti da nam mogu dizati kamate na kredite do 12 posto. Treća stavka je zakon o osobnom bankrotu za koji tražimo da se donese pod hitno. Jer, ljudi koji danas ne mogu platit kredit, iako im banke zaplijene svu pokretnu i nepokretnu imovinu, i dalje ostaju doživotni dužnici sve dok ne isplate zadnju ratu kredita, pojasnio je Šmehil.
Subotnje potpisivanje peticije u Zadru ujedno je bilo i početak akcije potpisivanja u cijeloj Hrvatskoj, a akcija će se provoditi i tijekom narednih tjedana. Građani koji su željeli potpisati peticiju, a nisu uspjeli u subotu, mogu to učiniti u prostorijama Udruge Franak u Medulićevoj 2, svakog dana od 18 do 19 sati, uz napomenu da sa sobom ponesu svoj OIB. Inače, interes građana za učlanjivanje u Udrugu Franak je značajan. Samo u subotu u prva dva sata podijeljeno je dvadeset prijavnica, a udruga u Zadru za sada broji više od 400 novih članova.
Na sve veći broj građana koji su na taj način odlučili potražiti pomoć i zaštitu, sigurno je utjecala glavna činjenica da se u Hrvatskoj valutna klauzula, koja je inače sredstvo osiguranja vrijednosti plasmana u slučaju gubitka vrijednosti kune, koristi kao sredstvo ostvarenja ekstraprofita, a bijes većine potpiruju i podaci poput onog kako banke u ovoj zemlji naplaćuju niz naknada uključujući i troškove opomena, ispisa dokumenata i slično za koje nikada ne izdaju račun. To je samo dio informacija vezan uz poslovanje banaka u Hrvatskoj, a koji je iznijela udruga Franak. Zahvaljujući takvom poslovanju banke su u prvom tromjesječju 2013. godine, dok su gotovo svi drugi sektori bilježili pad, ostvarile ukupnu dobit od 3,73 milijarde kuna, odnosno za 11,9% više nego u istom razdoblju lani.
Izvor: Zadarski list