O tome da policija navodno provodi istragu o plinofikaciji doznali smo iz medija, nas nije kontaktirala ni policija ni neko drugo državno tijelo, a mi poslujemo u skladu s ugovornim obvezama i hrvatskim propisima − rekao je na konferenciji za novinare u Zadru Gottfried Reisenauer, novi direktor tvrtke EVN Croatia koja je koncesionar za plinofikaciju u trima dalmatinskim županijama.
Zrilić protiv Zrilića
U EVN-u su očito imali jaku potrebu dati svoje viđenje cijele situacije s plinofikacijom Zadarske županije, koja je postala predmet zanimanja USKOK-a. Prije nekoliko dana pojavila se informacija da su o plinofikaciji u USKOK-u ispitivali Božidara Kalmetu, prema najnovijim informacijama na razgovoru je bio županijski pročelnik Olivio Meštrović, a izgleda da će na informativni razgovor pred USKOK-ovim istražiteljima koji su došli u Zadar biti pozvani i svi potpisnici tog ugovora iz lipnja 2009. godine.
USKOK, prema svemu sudeći, ispituje okolnosti pod kojim je potpisan koncesijski ugovor, a u zadarskoj se javnosti kao najsporniji detalj spominje onaj o obećanom besplatnom priključku koji to više nije. Po svemu sudeći, razlog za USKOK-ovo zanimanje za ovaj projekt nalazi se u pismu koje je još prošlog proljeća na brojne adrese, od predsjednika RH do USKOK-a, poslao zadarski dožupan Stanko Zrilić. Osnova tog pisma je bilo njegovo neslaganje s politikom župana Stipe Zrilića i odlukom o načinu davanja koncesije na pomorskom dobru za velika uzgajališta tuna kod Dugog otoka.
No, očito je u razgovoru u DORH-u Stanko Zrilić govorio i o drugim stvarima jer je to, prema pismu koje je lani poslao, samo “vrh ledenog brijega sličnih kriminalnih radnji“ u Zadarskoj županiji u kojima on kao dožupan ne želi sudjelovati. Poslije se doznalo da se većina tih drugih sumnji odnosi na izbor koncesionara za plinofikaciju. O tome se proteklih mjeseci govorilo i na sjednicama Županijske skupštine.
Dok USKOK u biti istražuje imaju li osnove sumnje u kriminal koje je iznio dožupan Stanko Zrilić, EVN nastoji realizirati projekt za koji se izborio na međunarodnom javnom natječaju.
– Da, istina je da smo najviše bodova za našu ponudu dobili zbog ponude o besplatnom priključku, no u ugovor je bilo ugrađeno da će to biti realizirano samo pod određenim uvjetima – objašnjava Gottfried Reisenauer, član Uprave EVN-a.
– U to vrijeme u Hrvatskoj nije bilo propisa koji reguliraju ovo pitanje, a tek je koncem 2011. godine HERA donijela pravilnik o priključcima koji ujednačava uvjete za sve operatore i time u biti onemogućila besplatne priključke. Za EVN je propisano da će cijena priključka za kućanstva biti 7000 kuna, ne samo u Zadru, nego i u Šibeniku i u Splitu. To je slična cijena kao u drugim gradovima, s tom razlikom što smo mi preuzeli obvezu izgraditi cijelu distributivnu mrežu – kazao je Reisenauer.
Na zadarskom su području, tako, već izgradili 30 kilometara mreže i odorizacijsku stanicu, imaju 150 korisnika, među kojima je nekoliko tvornica. Dosad su u to uložili 3,5 milijuna eura, a na ovom području trebaju uložiti još 20 milijuna eura. A plan je imati čak 22 tisuće korisnika.
– Na priključcima, jasno, još ne zarađujemo, ovo je dugoročan posao jer je koncesija na 30 godina i vjerujemo da ćemo vremenom svi prijeći na ekološki prihvatljiviji i jeftiniji energent – kaže Vlado Mandić iz EVN-a.
Bez provizije
Na pitanje ima li EVN praksu u ovako velikim višemilijunskim ugovorima davati proviziju, Gottfried Reisenauer ustvrdio je da EVN nema praksu davanja provizije. Na taj je način u biti opovrgnuo nagađanja u Zadru da je netko zbog ovog posla dobio neku veliku proviziju i da Uskok zapravo to istražuje.
Dugopolje nakon Zadra
Ove se godine u Zadru očekuje nastavak priključivanja stambenih zgrada i individualnih objekata, u toku su dogovori oko priključivanja benkovačke tvornice metalnog lijeva LTH. Na proljeće kreću priključivanja korisnika u poslovnoj zoni u Dugopolju, zatim prema stambenim zonama u Dugopolju i Splitu. Šibenik na red dolazi na jesen, kao i Biograd.
Cijena priključka
Cijena kućnog priključka je 7000 kuna, u toj cijeni je osim plinomjera priključna cijev, kućni ormarić, regulator, pripremni radovi i održavanje. A na svakom investitoru koji želi plin je da kupi plinski bojler, ugradi sustav centralnog grijanja, dimnjak pa cijena tih radova ovise o veličini kuće, cijeni radova plinoinstalatera i dodatnim željama kupaca – sve to može stajati 15 do 20 tisuća kuna.
Za kubik 3,91 kuna
Prema izračunu prosječne jednomjesečne potrošnje plina za neko domaćinstvo od 70 kubika (cijena plina je 3,91 kuna po kubiku) proizlazi da će potrošač to platiti 294,50 kuna, a u tome država dobiva svoj dio za PDV, na cijenu plina i skladištenje ide 52 posto, a EVN dobiva 20 posto.
Izvor: Slobodna Dalmacija
