Park prirode Vransko jezero ovih je dana uvršten na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodne važnosti, kao peto takvo područje iz Hrvatske, nakon Lonjskog polja, Crne Mlake, Kopačkog rita i delte Neretve. Što to znači za budućnost najvećega zaštićenoga slatkovodnog jezera u Hrvatskoj, pitali smo ravnatelja parka Ivicu Prtenjaču.
– Ispunjavanjem šest od ukupno devet kriterija Ramsarskog popisa, tog najstarijeg međunarodnog sporazuma za zaštitu ekosustava, Vransko jezero se našlo na popisu najvažnijih močvara na svijetu, kao najveće prirodno, boćato, stalno vodeno tijelo u Hrvatskoj, iznimno važno za brojne ugrožene i u Europi rijetke vrste ptica – ističe ravnatelj Prtenjača.
Beneficije, ali i odgovornost
Donosi li članstvo neki izravni benefit za Park prirode?
– Članstvo na Ramsarskom popisu daje na važnosti samoj lokaciji, ali i od nas traži odgovornije ponašanje prema zaštiti cijelog područja. S druge strane, bez našeg kontinuiranog i stručnog rada na zaštiti parka sigurno ne bi zadovoljili visoke kriterije za ulazak na Ramsarski popis. U svakom slučaju to jest priznanje, ali i velika odgovornost i obveza.
Ravnatelj ste već osam godina. Zadnje vrijeme nekako su utihnule priče o krivolovcima na jezeru i podmetnutim požarima na području ornitološkog rezervata?
– Krivolovci nisu nestali, kao ni požari, ali priznajem da tih slučajeva sada ima manje nego prije. Većih incidenata zapravo nismo imali. Prije svega zahvaljujući nadzornoj službi u parku koja radi 0-24 sata, ali i drugim našim djelatnostima i programima koje provodimo, kao što su programi edukacije, prisutnost stručnih službi na terenu te raširena suradnja sa znanstvenicima i ljubiteljima prirode koji su povezani s parkom.
Što kao ravnatelj namjeravate poduzeti u sljedeće tri godine kako biste iskoristili turistički potencijal parka?
– Prošla i ova godina ključne su za budućnost parka. Prošle samo godine napokon dobili prostorni plan, a ove smo već ušli na Ramsarski popis. Sve nam to širom “otvara vrata” za kandidiranje na europske, ali i druge domaće i međunarodne projekte.
Uz gradnju brane, odnosno zapornice na Prosici, u planu nam je izgradnja pristaništa za izletničke brodove kod Bašinke na području Kamenjaka te, što je posebno važno, izgradnja nove upravne zgrade i centra za posjetitelje na području Crkvine kojim će park zaokružiti svoju društvenu funkciju, a cijeli prostor dobiti novu dimenziju.
O golfu u susjedstvu: ‘Sve što smo tražili uvršteno je u studiji’
Strahujete li da bi novostečeni status park mogao izgubiti najavljenom gradnjom golfskog igrališta u susjedstvu Vranskog jezera, na području Baštijunskog briga?
– Ne mogu o tome govoriti na način pretpostavki. Sve što smo mi kao ustanova tražili tijekom javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš, kasnije je ugrađeno u studiju. Stavovi svih stručnih službi parka, od biologa do ihtiologa, su uvaženi. Ostaje jedino otvoreno pitanje navodnjavanja tih igrališta. Spominju se potopljene pumpe iz podzemnih tokova koje ne bi utjecale na vodotoke Vranskog jezera, što dijelom ovisi i o gradnji zapornice na Prosici. Time bi održavali vodostaj jezera, ali i smanjili salinitet jezera koji bitno utječe na biološku raznolikost vrsta.
Izvor: Slobodna Dalmacija
