Kvota za izlov tuna povećana na 390 tona


Iako je riječ o malom povećanju ono bi trebalo značiti da dolazi do oporavka stoka tuna u Istočnom Atlantiku što uključuje i Sredozemlje

U Ministarstvu poljoprivrede, kako nam je kazala načelnica Odjela za akvakulturu u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede dr. sc. Vlasta Franičević upravo je u tijeku završno “zbrajanje” upravo dovršenog izlova i plasmana tuna, a podaci će biti poznati uskoro.

Očekivanje je da je s dovršetkom posla u Kali Tuni ukupan izlov bio oko 2.000 tona raspoređen između tri tvrtke Sardine iz Postira, Jadran Tune Biograd i Kali Tune.

U međuvremenu Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune, igluna i iglana (NN 15/13).

Temeljna promjena je, što je nakon lanjskih nešto više od 370 tona, izlovna kvota dodijeljena Hrvatskoj od strane ICCAT-a podignuta! – Nakon niza godina restrikcija (u kojima je od nekadašnjih 1.000 tona ona bila svedena na naznačenu količinu op. a), a zbog ugroženosti plavoperajne (plavorepe) tune atlanskog stoka struka je očito zaključila da se vidi oporavak, jer je kvota uvećana za cijeli istočno atlantski stok koji obuhvaća i Sredozemlje i u čemu participira Hrvatska, kazala nam je dr. Franičević.

Sadašnja je hrvatska kvota dignuta na 390,59 tona, malo ali znakovito.

ICCAT je međunarodno tijelo zaduženo za kontrolu izlova, a višegodišnji su pritisci išli čak do traženja potpune zabrane izlova i prometa tune kao gospodarski najvažnije ribe u oceanima. Izgleda da tvrdnje naših ribara da se stok oporavlja, štoviše da je sve više i velikih kao i mladih tuna, uz pritužbe da im tjeraju malu plavu ribu, uništavaju mreže i sl. nisu paušalne.

Dodijeljena nam kvota dijeli se na gospodarski i negospodarski ribolov, odnosno na ribolov plivaričara – tunolovaca te u manjoj mjeri za udičarski ribolov. Izlov ostaje od 15. svibnja do 15. lipnja

Ovogodišnji plasman od oko 2.000 tona tuna u Japan trebao bi ovdašnjim uzgajivačima donijeti 30-ak milijuna eura, od čega bi put Zadarske županije došlo više od 60%.

Izvor: ZL


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima na ZADARdanas
ZADARdanas koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja.Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se"
Osnovni kolačići za ZADARdanas

Strogo nužan kolačić bi trebao biti omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli spremiti vaše postavke za postavke kolačića.

Ako onemogućite ovaj kolačić, nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da svaki put kada posjetite ovu web stranicu morat ćete ponovno omogućiti ili onemogućiti kolačiće.