Potpore za samozapošljavanje ujedinite i pokrenite novu tvrtku, poručuju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava
Udruživanjem do samozapošljavanja nova je mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojom žele povećati fluktuacije na tržištu rada i nezaposlenim osobama pružiti prigodu da se s novcem dobivenim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje udruže u jednu novu zajedničku tvrtku.
Riječ je o nadgradnji programa potpora za samozapošljavanje “Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto”.
Do sada su, naime, osobe koje bi, ne svojom krivicom, ostale bez posla, imale mogućnost od HZZ-a jednokratno dobiti naknadu za nezaposlene uz uvjet da s tim novcem pokrenu vlastiti posao. No, promatrajući tržište rada u Ministarstvu i HZZ-u su uvidjeli kako postoji interes u pojedinim zanimanjima da skupina nezaposlenih udruži taj novac u osnivanje zajedničke tvrtke, što im do sada nije bilo moguće. – To je primjerice moguće kod otvaranja vrtića, igraonica, ali i cijelog niza drugih zanimanja.
Nezaposlenima sada omogućujemo da subvenciju koju dobiju kao potporu za samozapošljavanje udruže u zajedničku tvrtku, pri čemu je uvjet da jedna osoba ima vlasnički udjel od 25 posto i više. Pri tome, toj osobi naravno mi ne branimo da u tvrtku uloži i neki svoj dodatni novac ukoliko ga ima.
Ovim programom također je moguće da u taj novi subjekt uđe i osoba koja je u prethodnoj tvrtki dala otkaz i uzela otpremninu, koju može unijeti u novoosnovano poduzeće – kaže pomoćnica ministra Tatjana Dalić.
Oni koji se odluče za ovakav vid udruživanja i samozapošljavanja naravno moraju zadovoljiti i osnovne uvjete programa odnosno moraju si u prvoj godini isplatiti bruto plaću dvostruko veću od iznosa subvencije. Kao što je poznato potpore se dodjeljuju kroz četiri moguća financijska iznosa, od 18.880 kuna do 35.401 kune.
Drugim riječima, osoba koja uzme najniži poticaj mora si u prvoj godini isplatiti bruto plaću u iznosu od 37.760 kuna, odnosno 3.146 kuna mjesečno. U slučaju da je riječ o osobi s invaliditetom subvencija iznosi 75 posto godišnjeg troška bruto plaće. Dalić ističe i kako je ovaj program moguće koristiti i ukoliko nezaposlena osoba prije nego što se odluči na samozapošljavanje i uzimanje potpore, prođe kroz program obrazovanja nezaposlenih osoba.
U tom programu osoba dobiva plaćene troškove usavršavanja, ne briše se iz evidencije i nakon toga može koristiti i druge potpore, pa tako i one za samozapošljavanje, a konačno i za udruživanje.
– Novost je i da u svakoj službi imamo savjetnika za samozapošljavanje, koji je u prvoj godini tihi partner osobi koja je pokrenula vlastiti posao te mu pomaže u rješavanju poteškoća na koje naiđe u obavljanju svoje djelatnosti – dodala je Dalić.
Ministarstvo je u prošloj godini na mjere aktivne politike zapošljavanja potrošilo 385 milijuna kuna koje je koristila 41.555 osoba, a ovoj godini taj bi iznos trebao biti veći za 24 posto.
Ideja dobra, ali je treba razraditi
Mladen Latinović, diplomirani povjesničar i arhivist, nikada nije bio zaposlen. Od diplome koju je primio prije tri godine, na razne poslove poslao je oko 300 molbi.
– Tražio sam svugdje. Nema gdje nisam tražio i slao molbe. Od profesora povijesti u školi, do vozača viličara u skladištu. Svašta sam slao, ali ništa nisam dobio – priča. O Mrsićevom projektu ‘volontiranja’ nema baš riječi hvale. Njegova molba za stručno osposobljavanje u Tehničkom muzeju gdje se baš tražio arhivist, glatko je odbijena.
– Nas je studenata malo na godini, bio sam siguran da je posao moj. Na kraju je primljena osoba koju nikad nisam vidio na fakultetu – priča Mladen. Novu Mrsićevu ideju pozdravlja, ali je skeptičan oko provedbe.
– Što danas možeš pokrenuti, a da barem donekle možeš biti siguran da ćeš si moći ostaviti za plaću? S tolikim davanjima ne mogu opstati ni nekad uspješne tvrtke, a kamo li početnici. Ideja je dobra, ali ju je potrebno još više razraditi i omogućiti da ne postane mrtvo slovo na papiru ili pak prostor za malverzacije – smatra Mladen.
Postojeće mjere za zapošljavanje nezaposlenih
1. Mladi i kreativni (mjere za mlade)
– stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (1.600 kuna mjesečno plus doprinosi)
2. I posebnost je prednost (mjere za posebne skupine)
– zapošljavanje kroz projekte javnih radova
3. Uključeni (mjere za osobe s invaliditetom)
– subvencija za zapošljavanje od 75 posto godišnjeg troška bruto plaće, potpore za samozapošljavanje…
4. Važno je iskustvo (mjere za starije osobe)
– sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima, zapošljavanje u javnim radovima…
5. I mi smo za novi posao i učenje (mjere za dugotrajno nezaposlene)
– subvencija za zapošljavanje 30 do 50 posto, potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju, zapošljavanje u javnim radovima
6. Mjere za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine
– subvencija 75 posto opravdanih troškova, zapošljavanje u javnim radovima
7. Važno je očuvati radno mjesto (mjere za poslodavce u teškoćama)
– neradni petak – razlika neto plaće radnika u najvećem iznosu do minimalne plaće od 2244 kune, sufinanciranje obrazovanja zaposlenima kojima prijeti gubitak radnog mjesta, savjetovanje poslodavaca…
Izvor: Jutarnji list
