Putem “zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba”, kojeg je sastavilo Ministarstvo financija, država bi dužnicima na njihov zahtjev otpisala dug za kamate i obustavila ovrhe imovine, uz vraćanje glavnice u ratama do 60 mjeseci. Vlada bi prijedlog trebala poslati u hitnu saborsku proceduru

Oko 616 tisuća hrvatskih građana do kraja prošle godine nije platilo više od sedam milijarda kuna za doprinose i poreze. Kad se tome pribroje i kamate, ukupni dug građana državi lani se popeo na više od 12,7 milijarda kuna. Prema neslužbenim izvorima, Vlada bi na današnjoj sjednici trebala predložiti Saboru da po hitnom postupku donese zakon kojim bi se tim građanima olakšalo vraćanje tih nepodmirenih obveza. Država bi dužnicima na njihov zahtjev otpisala dug za kamate i obustavila ovrhe imovine, a glavnicu bi mogli vratiti u ratama do 60 mjeseci.

Slična olakšica zakonom je donesena početkom prošle godine, ali nju su dobili samo poduzetnici. Ove godine, reprogramiranje duga omogućilo bi se i građanima – i to putem “zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba”, kojeg je sastavilo Ministarstvo financija na čelu sa Slavkom Linićem. Prema nacrtu, u “fizičke osobe” s tom olakšicom spadaju i obrtnici koji su do kraja prošle godine zatvorili svoje obrte, te ribari i poljoprivrednici upisani u registar obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a kojima je to jedino zanimanje.

Mirovinski problem

Zanimljivo je da dvije trećine duga građana državi, oko 65 posto, čine neplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje, i to za prvi stup koji se odnosi na generacijsku solidarnost. Osim toga, najveći dio nepodmirenih obveza – odnosno, 72 posto od 12,7 milijarde kuna – potječe od 106 tisuća “fizičkih osoba s prestankom aktivnosti”.

Drugim riječima, glavnina duga “fizičkih osoba” državi nastala je tako što građani, koji su na kraju prošle godine zatvorili neku samostalnu djelatnost ili obrt, nisu sebi uplaćivali mirovinski staž, zbog čega im prijeti umanjena mirovina. Ako ti građani sada vrate dug pod povoljnijim okolnostima, računat će im se pravo na mirovinski staž u cijelom razdoblju na koje se odnosi glavnica duga. Ministarstvo financija ne spominje doprinose za zdravstvo. Te doprinose građani su vjerojatno uplaćivali redovitije, kako bi smanjili troškove u slučaju iznenadne bolesti, dok im je mirovina bila manje bitna.

Sve po dogovoru

U Vladi procjenjuju da će tim olakšicama pomoći ne samo dužnicima, nego i boljem punjenju državnog i lokalnih proračuna. Oni koji žele reprogramirati dug, morat će podnijeti zahtjev u roku od tri mjeseca. Dug manji od 50 tisuća kuna moći će u dogovoru s Poreznom upravom vratiti najviše za 36 mjeseci. Za dugove od 50 do 100 tisuća kuna predviđena je obročna otplata do 42 mjeseca, za one od 100 do 200 tisuća rok je 48 mjeseci, za manje od 500 tisuća do 54 mjeseca, a dugovi veći od pola milijuna kuna reprogramirali bi se na najviše 60 mjeseci.

U svim tim slučajevima, država bi građanima otpisala dosadašnji kamatni dug, a na reprogramiranu glavnicu uvela bi kamate od 4,5 posto. Oni koji dug podmire jednokratno, u roku od 30 ili eventualno 60 dana, bili bi oslobođeni svih kamata. Iz nacrta zakona očito je da će neki građani, koji su s Poreznom upravom dogovorili reprogramiranje dugova po lanjskom zakonu, dug moći vraćati po novom zakonu, ako za to imaju uvjete.

Izvor: ZL