Nema oporavka europske ekonomije, no globalna ekonomija će ipak porasti u ovoj godini, pokazalo je istraživanje koje je proveo Reuters među 400 ekonomista diljem svijeta. Najkritičnije je u društvu u koje i mi ulazimo 1. srpnja – EU. Naši analitičari, unatoč vladinim revidiranim najavama rasta BDP-a od 0,7 posto, misle da će i Hrvatska zabilježiti pad.
Za plus i globalni rast zaslužne su sile poput Kine, Brazila, Indije, Rusije. I u SAD-u je stanje bolje, a razloge analizira ekonomski stručnjak Guste Santini.
“SAD preko intervencionizma ostvaruje neke rezultate, čak se u nekim elementima može govoriti da se odriču neoliberalističke politike i vraćaju radna mjesta u SAD”, pojašnjava Santini.
No u Europi to nije slučaj. Kako se i mi pridružujemo društvu koje njeguje neoliberalnu politiku, teško možemo očekivati drastičnije promjene. Ipak, za njih nikad nije kasno, smatra Santini.
“Ne vidim nikoga tko bi mogao iznjedriti neka nova razmišljanja i tko bi doveo u pitanje postojeću politiku”
“No ne vidim nikoga tko bi mogao iznjedriti neka nova razmišljanja i tko bi doveo u pitanje postojeću politiku”, naglašava Santini.
“Ne postoji opća globalna kriza, nego kriza u Europi, i to ne zbog sviju, nego zbog zemalja koje su imale loše vlade”, rekao je za Media servis profesor Ljubo Jurčić. Dodaje da bi bio sretan da pad hrvatskog gospodarstva u odnosu na 2012. godinu bude samo jedan posto.
“Kamo sreće da se dogodi rast od 0,7 posto. Ne vidim niti jedan element koji bi bio na crti jedne takve prosudbe”, skeptičan je i Santini.
Reutersova prognoza: Globalni rast od 3,2, u eurozoni pad od 0,4 posto
A prema Reutersovoj prognozi globalno gospodarstvo će rasti 3,2 posto. Istodobno, eurozona će zabilježiti minus u 2013. godini od 0,4 posto. Dovoljni su to pokazatelji da sve poduzete mjere nisu dale željene rezultate, a posljedice predstavljaju rizik za monetarnu Uniju.
“Bez ozbiljnog restrukturiranja i redefiniranja ukupne koncepcije, nema rješenja. Osim toga, u eurozoni se pokazalo, da euro kao kriterij u ovakvom stupnju raspona razvijenosti pojedinih zemalja, zapravo ne funkcionira. Tako da smo svjedoci prilično interesantnih događanja”, zaključuje Santini.
Jedinstvenog odgovora na rastuću rekordnu nezaposlenost i dalje nema, a nema ni suglasja – jedini bi rezali više, drugi trošili. Iz MMF-a pak poručuju – oporavak je tu, ali bit će dug, nesiguran i neravnomjeran.
Izvor: Index.hr
