Na struju, plin, vodu i smeće trošimo 25% prosjećne mjesečne plaće, a stanovnici Londona 8% i Pariza 5,5%
Zagrepčani plaćaju najskuplje režije u Europi! Osnovni troškovi za struju, plin, vodu i smeće za stan od 85 kvadrata prosječno iznose 191 euro ili više od 1400 kuna, što znači da samo na režije potroše više od četvrtine mjesečne plaće. Za isti stan u daleko skupljem Parizu građani će izdvojiti tek 5,8 posto mjesečnih primanja (138 eura), u Kopenhagenu 5,5 posto plaće (134,14 eura), a u Londonu, jednom od najskupljih gradova na svijetu, na režije će im otići oko osam posto prihoda ili 188,54 eura.
I u siromašnijim državama EU , u čiji ćemo krug svakako ući nakon 1. srpnja, udio režija u prosječnoj plaći niži je nego u Zagrebu: u Sofiji tako iznosi 17,9 posto, a u Varšavi 13 posto. Premda za režije izdvajaju 200 eura, što je u aposlutnom iznosu nešto više nego u Zagrebu, stanovnici Ljubljane također su u boljoj poziciji jer im na režije odlazi petina primanja.
Podaci su to najveće svjetske baze podataka o kvaliteti života Numbeo, koji prikuplja podatke o životu stanovnika 3268 svjetskih gradova. Prati cijene i troškove života, kvalitetu prometnih usluga i infrastrukture, zdravstvene skrbi, onečišćenje i stopu kriminala. Na temelju tih podataka napravili smo analizu života u 12 europskih metropola iz država članica EU kojima će se Hrvatska pridružiti za tri mjeseca. Uzeli smo u obzir sve razine zemalja unutar EU – od onih najsiromašnijih do najbogatijih članica.
Prema toj analizi, Zagreb svojim stanovnicima pruža visoku kvalitetu života – u rangu Pariza, bolju od one u Londonu i trostruko bolju nego Atena i Rim. To se, dakako, ne odnosi isključivo na kupovnu moć građana, jer bi tada ljestvica bila bitno drugačija. Numbeo se prvenstveno oslanja na faktore onečišćenja okoliša te stopu kriminala i sigurnosti građana. Kreću od pretpostavke da novac nikada ne može nadomjestiti zdravlje, koje onečišćenje, poput atenskog, ozbiljno oštećuje.
Najvišu razinu kvalitete života na svijetu, inače, imaju Švicarci i Nijemci, a na dnu su ljestvice Venezuela, Indonezija i Iran. Kada bi se u obzir uzimali samo troškovi života u odnosu na primanja, na vrhu ljestvice bila bi Norveška. Venezuela, koja je na dnu po općoj kvaliteti života zbog ogromne stope kriminala, bila bi 12. od 102 države.
Među ovdje analiziranim gradovima, najljepše je živjeti u Berlinu, koji, prema Numbeovim indeksima, nudi dvostruko kvalitetniji život od Zagreba. Zagreb je čist i očuvan, s niskom stopom kriminala i pristojnim zdravstvom, ali je jednostavno jako skup u odnosu na prosječna primanja građana. Tako prosječna zagrebačka obitelj mora raditi nešto više od 14 godina da bi kupila stan od 90 kvadrata po srednjoj cijeni.
Stanovnik Berlina radi tek nešto više od pet godina. Pritom ga kvadrat stambenog prostora dođe gotovo jednako kao Zagrepčanina, iako mu je prosječna plaća trostruko veća. Istovremeno će na stambeni kredit plaćati kamatu od 3,5 posto, a Zagrepčanin sedam posto. I po visini kamatne stope na stambene kredite Zagreb je na vrhu.
Najlošiju kvalitetu života ima Rim, dijelom zbog onečišćenja, ali prvenstveno zbog izrazitog nesrazmjera plaća i cijena. Kao referentna točka za usporedbu troškova u gradovima Numbeo uzima New York. Prema takvoj komparaciji, Rimljani si s prosječnom plaćom mogu priuštiti 64 posto onoga što si mogu kupiti stanovnici New Yorka, dok su im cijene na razini od čak 94,3 posto njujorških. Osim toga, imaju najskuplje kvadrate stambenog prostora, koji prelaze i 10.000 eura, pa prosječnoj obitelji trebaju 24 godine da bi kupila stan od 90 kvadrata po srednjoj cijeni.
Zagrepčanin si s prosječnom plaćom može priuštiti 53 posto u odnosu na prosječnog stanovnika New Yorka, a cijene u Zagrebu iznose 70 posto tamošnjih cijena. Očekivano, najteže žive stanovnici bugarske metropole Sofije. S prosječnom plaćom od 423 eura jedva spajaju kraj s krajem.
Vrlo pristojnim životom mogu se pohvaliti i stanovnici danske metropole Kopenhagena. Karakterizira ga socijalno osjetljiv sustav s visokim porezima, osobito na luksuz, i prihvatljivim cijenama živežnih namirnica. Dok, recimo, novi Golf u Sofiji košta oko 14.000 eura, u Kopenhagenu stoji više od 33.000 eura!
Izvor: Jutarnji list
