Dok su oči cijelog svijeta bile uperene u Boston i Sjevernu Koreju, sukobi u Siriji ušli su u novu fazu – sve je izvjesnije da bi se rat mogao proširiti i izvan granica zemlje, a nije nemoguća ni opcija da preraste u globalni rat. Ono što je započelo kao pobuna protiv sustava ubrzo je preraslo u pravi krvavi rat, vrtlog koji u svoj centar povlači i ostale zemlje regije.

Većina analitičara smatra da SAD mogu učiniti vrlo malo ili ništa da bi utjecale na situaciju u Siriji, a još više njih se slaže da se SAD ne bi trebale uopće uključivati u sukob, jer bi samo pogoršale situaciju. S druge strane, postoje i oni koji tvrde da SAD na smiju ostati neutralne, jer će regionalni akteri ubrzo krenuti u pohod na “nasljeđe” koje smatraju da im pripada, dok će druge svjetske vojne sile, poput Irana i Sjeverne Koreje, neaktivnost SAD-a percipirati kao slabost.

Nakon nekoliko napada na Damask prošlog tjedna, izvedenih od strane izraelske vojske, kritičari tvrde da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad ranjiviji nego ikada. Dvije godine nakon početka građanskog rata, analitičari vjeruju da je Sirija u ozbiljnoj opasnosti da postane nova Somalija i da njome zavladaju anarhija i terorizam. I dok Somalija nije bila u posjedu kemijskog oružja, niti raketa i moderne vojne opreme – u Siriji je situacija sasvim drugačija i mogućnost da sukob eskalira i izvan granica zemlje samim time je mnogo veći.

Pet je osnovnih razloga, piše CNN, zbog kojih sukob u Siriji danas izgleda opasnije nego ikada.

Rat za premoć između Izraela i Hezbolaha

Dvije godine je Izrael promatrao kako brutalna represija u Siriji prerasta u krvavi rat. Iako nisu priznali da su upravo oni izveli napade na Damask tijekom prošlog tjedna, stručnjaci su uvjereni da u to nema sumnje. Ali, zašto bi se Izrael želio izravno uključiti u građanski rat u Siriji? Zbog činjenice da Iran isporučuje nuklearno oružje i rakete al-Assadovim saveznicima – Hezbolahu.

Njihov najveći strah leži u mogućnosti da Iran Hezbolahu isporuči rakete dalekog dometa, što bi predstavljalo izravnu prijetnju njihovom teritoriju. Jedna takva pošiljka već je stigla nedavno u Damask, a nije ni slučajnost da je izraelski napad za cilj imao jedan “istraživački centar” u Damasku, gdje se čuva oružje koje je iz Irana poslano za Hezbolah.

Poruka koju je napadom na Damask Izrael htio poslati bila je jasna: Ako pokušate posredovati u razmjeni oružja između Irana i Hezbolaha, naš odgovor bit će trenutačan i razoran”. Stručnjaci vjeruju da bi, ako dođe do eskalacije ovih sukoba, svijet ubrzo mogao svjedočiti globalnom ratu između, s jedne strane, Izraela, zemalja regije i zapadnih zemalja te Irana, Hezbolaha i Sirije s druge strane.

Vjerski sukobi naglašeniji nego ikada

Sirijski pobunjenici, većinom Suniti, tvrde da stotine, ako ne i tisuće vojnika Hezbolaha (šiiti) sada ratuje na strani Assadovog režima. Glavni tajnik Hezbolaha, Hassan Nasrallah, prošlog je tjedna izjavio da njegova stranka neće sjediti prekriženih ruku i gledati kako se Assadov režim urušava. Analitičari tvrde da postoji vrlo veliki rizik da će sunitski džihadisti na granici s Libanonom uskoro ustati protiv vojnika Hezbolaha i samim time izazvati još jedan “rat unutar rata”.

Sirijska opozicija posvuda vidi Iran i Hezbolah. Upozoravaju da su upravo njihovi vojnici odgovorni za masakre na sunitskim stanovništvom koje živi na područjima pod njihovom kontrolom. Nekoliko takvih masakara prijavljeno je tijekom prošlog tjedna u obalnim enklavama u Baniyasu i al-Baydi.

Assad će ići na sve ili ništa

Nakon što je proteklih nekoliko mjeseci proveo u defenzivi, čini se da je Assadov režim danas spremniji no ikad povratiti područja koja su zauzeli pobunjenici pod svoju vlast – i to pod svaku cijenu. “Assadov režim spreman je eskalirati na bilo koji način, samo da bi sačuvao svoj teritorij i uspješno podijelio zemlju”, kaže Anthony H. Cordesman, vojni stručnjak Centra za strateške i međunarodne studije.

Područja u kojima je Assadov režim najžešće udarao su Daraya, južno od Damaska te regija Gouta. Sasvim je jasno da je Assad investira ogromne svote novca u naoružanje i pokušaje preuzimanja ključnih ciljeva pod kontrolom pobunjenika na jugu i u središtu Sirije, a krajem prošle godine ostvario je i nekoliko jako važnih pobjeda.

Kako u ovom slučaju treba reagirati međunarodna zajednica? Mnogi smatraju da je najbolji potez opskrbljivanje pobunjenika oružjem, odnosno proturaketnim štitovima, ali zbog straha da bi u tom slučaju sukob vrlo brzo eskalirao na globalnu razinu, ima i onih koji se zalažu za opciju nemiješanja međunarodne zajednice u sukobe u Siriji.

Razvoj kemijskog oružja

Priče o tome da se u sukobima u Siriji koristi kemijsko oružje dosad su bile samo na razini nagađanja. Ipak, prema posljednjim izvještajima, zabilježeno je da je Assadova vojska u nekoliko navrata, posebno u napadima na Darayju, koristila kemijsko oružje. Jedino što nije poznato jest u kojim količinama, koje vrste i gdje se oružje razvija.

Iako je visoki dužnosnik UN-a u ponedjeljak izjavio da postoje indikacije da sirijska vojska koristi kemijsko oružje, točnije, smrtonosni plin sarin, iz UN-a su kasnije opovrgnuli njegove tvrdnje te zaključili da “nemaju čvrste dokaze da se u Siriji koristi kemijsko oružje”.

Radilo se o nagađanjima ili o čvrstim dokazima, jedno je sigurno – SAD će učiniti sve kako bi spriječili razvoj kemijskog oružje.

Igrači i marionete: Irak, Turska, Libanon i Jordan

Sirija je okružena susjedima koji uvelike mogu utjecati na ishod građanskog rata koji razara zemlju. Većina njih, kao i one udaljenije poput Katara i Saudijske Arabije, zasad samo promatraju razvoj situacije, pružajući podršku opoziciji.

Već više od godinu dana postoje dokazi o isporučivanju oružja sirijskoj opoziciji iz Iraka, kao i o suradnji između sirijskih i iračkih džihadista. Nekoliko konvoja s oružjem namijenjenim sirijskom tržištu nedavno je napadnuto prilikom pokušaja ulaska u Siriju.

Turska također sve više strahuje od eskalacije sukoba u Siriji, budući da upravo u Turskoj boravi više od 322.000 sirijskih izbjeglica. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan nedavno je pooštrio retoriku i oštro osudio izraelske napade na Siriju, ali je i dalje zadržao jasni stav – Assada treba srušiti. “Ti, Bashar al-Assad, ćeš platiti za ovo. Platit ćeš krvavo”, upozorio je Assada Erdogan u nedavnom govoru.

Slična je situacija i u Jordanu, u koji je dosad prebjeglo više od 450.000 Sirijaca. Libanon također nije mogao izbjeći umiješanost u sukob, posebno nakon što su u javnost procurile informacija da je dio salafista proglasio rat sirijskom režimu kao reakciju na sve veću uključenost Hezbolaha u sukob.

Sirija od Rusije naručuje oružje!

Izrael je danas upozorio da Sirija planira od Rusije nabaviti S-300, jedan od najboljih protuzračnih i proturaketnih sustava današnjice. Paket koji bi Moskva isporučila Siriji uključivao bi šest lansera i 144 rakete dosega do 150 kilometara. Izrael, s razlogom, negoduje i strahuje.

Damask i Moskva o nabavi tog sustava pregovarali su još 2010. godine. Sirija je već desetljećima bliski vojni saveznik Rusije, ali i jedan od većih klijenata ruske vojne industrije.

 Izvor: Index.hr