Županijski sud u Zagrebu pravomoćno je osudio Dejana Maćešića na dvije godine zatvora. Potvrđena je tako prvostupanjska presuda Općinskog kaznenog suda. Žalbu koju je potpisao zamjenik općinske državne odvjetnice Mario Grubišić Županijski je sud odbacio kao – neosnovanu.
Sutkinja Sonja Brešković Balent, predsjednica sudskog vijeća koje je Maćešiću potvrdilo kaznu od samo dvije godine zatvora za izazivanje prometne nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji Siniša Smiljanić, državnom odvjetništvu je u obrazloženju odluke između redaka poručila da im je žalba napisana aljkavo.
Kazna manja od minimalne sasvim opravdana?!
Državno odvjetništvo žalbu je uložilo na visinu presude, s obzirom da je Maćešić dobio dvije godine zatvora za kazneno djelo koje se, po zakonu, kažnjava s tri do deset godina zatvora. Niža kazna od minimalne tri godine moguća je samo u slučajevima kada postoje naročito izražene olakotne okolnosti. U žalbi državnog odvjetništva stajalo je da prvostupanjski sud nije dovoljno kvalitetno obrazložio postojanje takvih okolnosti.
Županijski sud koji je donio drugostupanjsku presudu, međutim, nije uspio identificirati nikakve propuste u radu Općinskog kaznenog suda. Prema odluci Županijskog suda, prvostupanjski sud je “pronašao pravo mjeru kada je okrivljeniku Maćešiću izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine”. Stav je Županijskog suda da su u Maćešićevom slučaju doista postojale posebno izražene olakotne okolnosti, te da se zbog toga svrha kažnjavanja može postići i izuzetno blagom kaznom koja mu je izrečena.
Spašava ga zastara
Sud pritom nije uzeo u obzir neke neosporive činjenice koje Maćešiću nikako ne idu u prilog. Prije nego je izazvao nesreću u kojoj je poginuo mladi Siniša, Maćešić je uspio prikupiti čak 35 prijava zbog prekršaja u prometu. Većina tih prekršaja otišla je u zastaru. Istaknuto je to i u žalbi državnog odvjetništva, u kojoj je stajalo da je Maćešić “sklon ispoljavanju protupravnog ponašanja u vidu ugrožavanja sigurnosti prometa”.
Županijski sud ovaj je argument u potpunosti omalovažio: “Ovakva je argumentacija za ovaj sud drugoga stupnja u potpunosti neprihvatljiva, budući da je i samom žalitelju zacijelo jasno da se na činjenici da je netko za nešto prijavljen ne mogu temeljiti nikakvi, a pogotovo ne za neku osobu difamantni zaključci. Je li netko doista sklon (prema izrazu žalitelja) kršenju prometnih propisa dokazuje se na posve drugi način, korištenjem podataka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije”.
Čak ni to, međutim, prvostupanjski sud nije uspio odraditi kako treba. Naime, u prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa stoji da Maćešić ima dvije pravomoćne presude zbog Kršenja zakona o sigurnosti na cestama. U prvostupanjskoj presudi mu se kao otegotna okolnost navodi samo jedna takva presuda.
Također, obitelj Smiljanić u međuvremenu je doznala da je Prekršajni sud u Zagrebu Maćešića nepravomoćno kaznio i zbog događaja iz 23. listopada 2010. godine, kada je u 3:10 sati ujutro ulovljen u pijanoj vožnji. U krvi je imao više od 1,5 promila alkohola. Međutim, Maćešić je uložio žalbu, a slučaj i dalje stoji na Visokom prekršajnom sudu pod brojem Pž-12842/12, te će vjerojatno završiti u zastari.
Što je s prebrzom vožnjom?
Policija je u istrazi utvrdila da je Maćešić, kada je usmrtio Sinišu, vozio pijan i prošao kroz crveno svjetlo na semaforu. Nisu, međutim, utvrdili da je uza sve to prebrzo vozio, što proizlazi iz zapisnika o očevidu na mjestu nesreće, u kojem stoji da se Maćešićev automobil zaustavio tek 100 metara dalje od mjesta nesreće, a da je tijelo mladog motociklista odbačeno 40 metara dalje od mjesta nesreće. Da je provedeno vještačenje kojim bi se utvrdila prebrza vožnja, to bi značilo da je Maćešić prekršio tri, a ne dva propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što bi moralo imati utjecaj na visinu presude.
Za kraj, nije naodmet spomenuti da je sutkinja Brešković Balent, koja potpisuje pravomoćnu presudu Maćešiću, u dva navrata bila u vijeću kada se odlučivalo o Maćešićevoj žalbi za na određivanje istražnog zatvora 17. i 27. srpnja 2012. godine. U oba slučaja je odluka suca istrage o ukidanju pritvora bila ukinuta.
Obitelj Smiljanić tužit će institucije
U potrazi za pravdom obitelj Smiljanić obratila se na više nadležnih adresa. Dopise su slali glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, ministru policije Ranku Ostojiću, predsjedniku RH Ivi Josipoviću… Tražili su očitovanje o brojnim nelogičnostima i propustima u ovom slučaju, o kojima je Index pisao i ranije. Odgovore, uglavnom, nisu dobili; s Pantovčaka im je tek poručeno da je njihova predstavka proslijeđena Vrhovnom sudu koji se, naravno, nije oglasio.
Zbog svega ovoga obitelj Smiljanić više nema vjere u hrvatske institucije. Pravdu će kako nam kažu, potražiti i u inozemstvu ukoliko to bude potrebno. Najavljuju i da će novac od odštete uložiti u angažiranje najboljih mogućih odvjetnika i podnošenje tužbe protiv hrvatskih institucija pravne države.
Izvor: Index.hr