“Prekosutra će Hrvatska postati članica Europske Unije. Europska će unija tada imati 28 država članica i radujemo se novoj članici”, rekla je Merkel
Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u subotu video porukom dobrodošlicu Hrvatskoj u Europsku uniju, podsjetivši kako Hrvatska treba još napredovati, posebice u području pravne sigurnosti i borbe protiv korupcije.
“Prekosutra će Hrvatska postati članica Europske Unije. Europska će unija tada imati 28 država članica i radujemo se novoj članici”, rekla je Merkel na početku poruke. Njemačka je kancelarka podsjetila da je Hrvatska 2004. stupila u proces pristupa EU, kad su započeli “višegodišnji naporni pregovori”. “Hrvatska se morala promijeniti, otvaranje svakog poglavlja značilo je potrebu provedbe novih reformi”, podsjetila je.
“Prekosutra će Hrvatska postati članica Europske Unije. Europska će unija tada imati 28 država članica i radujemo se novoj članici”, rekla je Merkel
Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u subotu video porukom dobrodošlicu Hrvatskoj u Europsku uniju, podsjetivši kako Hrvatska treba još napredovati, posebice u području pravne sigurnosti i borbe protiv korupcije.
“Prekosutra će Hrvatska postati članica Europske Unije. Europska će unija tada imati 28 država članica i radujemo se novoj članici”, rekla je Merkel na početku poruke. Njemačka je kancelarka podsjetila da je Hrvatska 2004. stupila u proces pristupa EU, kad su započeli “višegodišnji naporni pregovori”. “Hrvatska se morala promijeniti, otvaranje svakog poglavlja značilo je potrebu provedbe novih reformi”, podsjetila je.
“Čestitam Hrvatskoj, što je zajedno s nama prešla taj put i što nam je uspjelo da sad Hrvatsku primimo kao novu članicu”, poručila je njemačka kancelarka, uz napomenu da pristupom EU ne prestaje “politički rad”. “Posebice u području pravne sigurnosti i borbe protiv korupcije trebaju se poduzeti daljnji koraci”, rekla je, upozoravajući i na potrebu provedbe daljnjih reformi u području gospodarstva i tržišta rada.
“Ali to ne vrijedi samo za novu članicu Hrvatsku, to vrijedi za sve nas. Jer Europa živi u svijetu koji se mijenja i mi moramo uvijek iznova pokazivati da smo konkurentni i da možemo izvoziti naše proizvode kako bi u našim zemljama nastajala nova radna mjesta”.
[vsw id=”ZiZj6l89xUg” source=”youtube” width=”550″ height=”344″ autoplay=”no”]
Merkel je podsjetila na činjenicu da se Hrvatska nalazi na području što ga je obuhvaćala bivša Jugoslavija i da je druga članica EU s toga područja. “To znači i da se držimo zadane riječi. Rekli smo da sve zemlje zapadnog Balkana imaju perspektivu pristupa Europskoj uniji. Primjer Hrvatske pokazuje i da je taj put dug, jer od 2004. do 2013. predstavlja dugačko vremensko razdoblje”.
Njemačka kancelarka posebno se osvrnula na Hrvate u Njemačkoj u kontekstu pristupa Hrvatske EU “Radujem se za 220.000 Hrvata koji žive u Njemačkoj, jer sad će oni imati mnoge olakšice. EU je znači ne samo dobila dodatnih četiri milijuna dodatnih građanki i građana koji žive u Hrvatskoj, nego će i Hrvati u Njemačkoj od sada moći sudjelovati na komunalnim i europskim izborima i imati mnoge administrativne olakšice”, rekla je.
“Sve u svemu: Dobro došla Hrvatska u Europsku uniju!”, zaključila je njemačka kancelarka svoju video poruku.
Barroso: Hrvatska će biti uspješna priča u korist sviju
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dao je u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju intervju hrvatskim dopisnicima iz Bruxellesa u kojem je odgovorio na niz pitanja vezana za hrvatski pristupni proces i promjene koje sa sobom donosi članstvo u EU-u.
Barroso je na pitanja odgovorio u pisanom obliku.
Što je po vama bio glavni razlog da hrvatski pristupni proces traje toliko dugo?
Htio bih na početku naglasiti da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji doista povijesni trenutak, koji vraća zemlju na njezino pravo mjesto u srcu Europe. Veselim se hrvatskom doprinosu Europsku uniji, koja će biti uspješna priča u korist Unije, građana Hrvatske i jugoistočne Europe u cjelini.
Pristupanje Hrvatske rezultat je zahtjevnog procesa. Kad pogledamo unatrag, na 2003. godinu kada je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo, lako je vidjeti kako se zemlja promijenila. Rastrgana sukobom prije samo dva desetljeća, zemlja je sada stabilna demokracija, sposobna preuzeti obveze članstva i ispunjavati standarde EU-a. Sada se obilježava uspješan kraj dugog puta.
Naravno, svaka zemlja ima svoje specifičnosti. U pristupnim pregovorima nije riječ o brzini, nego o kvaliteti reformi koje su potrebne za transformaciju ekonomskog i političkog sustava kako bi se uskladio s europskim standardima, što je u vašem vlastitom interesu. Na kraju je važan rezultat – dobro pripremeljena zemlja spremna preuzeti obveze članstva u Europskoj uniji.
Kako ste reagirali kada ste čuli da je bivši premijer Ivo Sanader, s kojim ste, kako ste ranije rekli, imali odličnu suradnju, proglašen krivim za ozbiljne korupcijske slučajeve? Jeste li ikada odgovorili na njegovo pismo u kojem je rekao da je proces protiv njega “politički motiviran”?
Neću komentirati pojedinačne slučajeve. Borba protiv korupcije važna je ne samo za kandidatske zemlje nego i za zemlje članice. U pristupnom procesu s Hrvatskom stavili smo veliki naglasak na to pitanje, ne samo na pravni i institucionalni protukorupcijski okvir, nego na provedbu, na rezultate. Važno je da zemlje pokažu da nitko nije iznad zakona i da vladavina prava funkcionira u interesu njihovih građana.
Tadašnji povjerenik za proširenje Olli Rehn pokrenuo je inicijativu koja je kasnije dovela do sporazuma kojima je granični spor sa Slovenijom prepušten međunarodnoj arbitraži. Jeste li osobno bili uključeni u te pregovore?
Sporazum o arbitraži o granicama između Slovenije i Hrvatske pozitivan je primjer kako se bilateralni problemi mogu riješiti u konstruktivnom duhu. Europska komisija nije strana u sporazumu o arbitraži, već su je dvije strane pozvale da pruži određene dobre usluge kako bi se riješio problem. To smo i učinili. Ja sam osobno potaknuo to pitanje u razgovoru s čelnicima obiju zemalja. Uzajamno prihvatljiv dogovor je postignut, zahvaljujući europskom duhu čelnika i Hrvatske i Slovenije.
Hrvatski povjerenik Neven Mimica preuzet će vrlo osjetljiv i privlačan resor – zaštitu potrošača. Što očekujete od novog člana kolegija i što možemo očekivati od Europske komisije koja sada samo za zaštitu potrošača određuje povjerenika?
Europska unija donijele mnoge konkretne koristi za naš svakodnevni život, najočitija korist je jedinstveno tržiše. Ipak, da bismo dobili punu korist od jedinstvenog tržišta, ono mora djelovati kako za potrošače tako i za proizvođače. U teška vremena, kada nedostaje novaca, važno je da je svaki euro, svaka kuna dobro potrošena. Potrošači moraju dobiti vrijednost za novac. Roba i usluge moraju biti sigurne, trajne i dostupne po prihvatljvim cijenama.
Unutar Europske unije imamo cijeli niz zakona za zaštitu potrošača kako bismo osigurali dobre usluge, transparentnost i konkurentne cijene. Kao što je Hrvatska naučila tijekom svog pristupnog procesa, provedba je važna i ja pozdravljam usredotočenost koju povjerenik Mimica posvećuju pravima potrošača.
Za to je potrebna suradnja s potrošačima i potrošačkim organizacijama. Ponavljam, to je pitanje koje je povjerenik stavio u središte svoga posla. Povjerenik Mimica je ozbiljan i posvećen političar, istinski Europljanin. Siguran sam da će te osobine unijeti u svoj novi posao na korist potrošača u Hrvatskoj i diljem cijele Euorope.
Pristupanje Europskoj uniji neće automatski poboljašati kvalitetu rada hrvatskih institucija kao ni provedbu europskih standarda i zakona. Što biste preporučili Hrvatskoj kako bi postigla rast, smanjila nezaposlenost i povećala izvoz? Kako izbjeći sudbinu male, nerazvijene, južne ekonomije?
Prije globalne ekonomske krize, hrvatsko gospodarstvo ostvarivalo je brzi rast. Međutim, Hrvatska je trpila od početka krize 2008. Poput mnogih država članica, Hrvatska je suočena s velikim izazovima kako bi poboljšala konkurentnost svoga gospodarstva i pokrenula rast i zapošljavanje i istodobno provela fiskalnu konsolidaciju.
Hrvatska je pristala već ove godine neformalno sudjelovati u ekonomskom nadzoru u sklopu Europskog semestra i hrvatske su vlasti već donijele nekoliko reformskih mjera i krenule u konsolidaciju proračuna 2012. godine. Kako bi profitirala od članstva u EU-u Hrvatska treba hitno riješiti važne izazove u smislu oživljavanja rasta, jačanja javnih financija, poticanja konkurentnosti i očuvanja financijske stabilnosti.
Tijekom priprema za pristupanje, Hrvatska je poduzela važne početne korake za poboljšanje pravosuđa, jačanja vladavine prava, borbe protiv korupcije, uključujući i niz preventivnih mjera, koje su ključne za stvaranje privatnog poslovnog okruženja za strane i domaće investitore. Ranija proširenja donijela su opipljive rezultate u smislu rasta i zapošljavanja diljem EU-a i veće izravne strane investicije. Hrvatska ne bi trebala biti iznimka. Osim toga, sudjelovanje Hrvatske, kao nove članice, u kohezijskoj politici EU-a, donijet će povećane investicije sufinancirane od EU-a koje podupiru modernizaciju hrvatskog gospodarstva.
Zamislimo da Hrvatskoj zatreba pomoć u sljedećih nekoliko godina. Koji bi bili uvjeti za dobivanje pomoći?
Nikad ne spekuliram hoće li neka zemlja možda zatražiti financijsku pomoć u nekom trenutku u budućnosti. Od početka krize smo uspostavile snažne finacijske vatrozidove u Europi, u obliku Europskog stabilazacijskog mehanizma za eurozonu i Instrumenta za pomoć platnoj bilanci za ostale zemlje članice. Ti alati su dostupni i mogu se iskoristiti ako se neka zemlja članica suočava s ozbiljnom financijskom nestabilnošću. Uvjeti za takvu pomoć uvijek se oblikuju prema specifičnim potrebama i izazovima s kojima se te zemlje suočavaju. Za Hrvatsku je danas važno da ima jasnu i održivu strategiju za fiskalnu konsolidaciju i da istodobno poduzima strukturne reforme kako bi povećala povjerenje investitora i potaknula gospodarski rast i stabilno financijsko okruženje.
Krize eurozone imala je vrlo teške posljedice za mnoge europske građane u smislu rekordne nezaposlenosti među mladima. Vas se često osobno kritizira kao predsjednika izvršnog tijela EU-a da ne činite dovoljno u borbi protiv krize. Bojite li se – kao što je nedavno rekao jedan zastupnik Europskog parlamenta – da ćete biti upamćeni kao čovjek koji dopustio da europski san umre za vrijeme dok ste vi bili na straži?
Svaljivanje krivnje na jednu instituciju za najveću krizu koju pamtimo bilo bi krivo i nepošteno. Komisija nije bila odgovorna za krizu nego je naprotiv igrala ključnu ulogu u njezinu rješavanju. Osim preispitivanja i jačanja regulacije financijskog sektora mi smo pojačali fiskalni, bankarski i ekonomski nadzor tako da možemo predvidjeti i spriječiti buduće krize i da porezni obveznici više nikad ne budu prvi na redu koji će platiti račun. Radili smo sa zemljama članicama kako bismo im pomogli u korištenju europskih sredstava za smanjenje nezaposlenosti među mladima.
Komisija je prva koja je podržala stalni fond za spašavanje eura, prva koja je predložila zajednička pravila za borbu protiv poreznih prijevara i utaja i prva koja potiče ambicioznu trgovačku agendu. Jedina smo institucija koja je predstavila koherentnu viziju za budućnost – Prijedlog za istinsku Ekonomsku i monetarnu uniju. Nijedna objektivna analiza ne može tvrditi da je Komisija usporila odgovor na krizu. Moj je cilj dobiti najbolje za Europu i to ću i nastaviti raditi.
Dopustite mi da završim riječima da hrvatsko pristupanje označava još jednu prekretnicu u izgradnju ujedinjene Europe. Ono također pruža novi dokaz transformativne moći privlačnosti Europske unije. Hrvatska se promijenila na bolje, zahvaljujući teškom radu i predanosti. Također mislim da je i naša potpora pomogla da se to postigne.
Pristupanje Hrvatske također je i signal njezinim prvim susjedima. Ono pokazuje da je europska perspektiva stvarna za one zemlje koje su čvrsto opredijeljene za EU-u. To je jasan signal za regiju: EU ispunjava svoja obećanja ako se provode reforme i ispunjavaju uvjeti.
Izvor: Jutarnji list
