Iz uredskih prostora na vrhu zgrade gdje se nalazi Državni arhiv u Zadru započeo je obilazak i upoznavanje onoga što se brižljivo čuva u ovoj instituciji. U povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, Državni arhiv u Zadru priredio je jučer dan otvorenih vrata, želeći na još jedan način građanima približiti rad i svrhu ove institucije.
– Mi smo se na ovaj način željeli pridružiti proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tijekom obilaska našeg arhiva i upoznavanja s građom htjeli bismo prezentirati rad naše institucije, kazao je ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić.
Pod vodstvom ravnatelja i Dubravke Kolić krenulo se u obilazak dijela spremišta Arhiva. Zgrada gdje se nalazi Državni arhiv u Zadru bila je za austrijske vladavine vojarna, što se i dan danas vidi po organizaciji prostorija zgrade. Ispod uredskih prostorija počinju odjeljenja gdje je smješteno gradivo. Najvrjednije, najstarije gradivo, se čuva u trezoru, koje je u doba vojarne bila tamnica.
Najstariji dokument koji se čuva u Državnom arhivu u Zadru je oporuka priora Andrije.
– Riječ je o dijelu arhivskog fonda Samostana sv. Krševana, a potječe iz 816. godine. On je u oporuci redovnicima Samostana ostavio jedan vinograd i oni su brižno čuvali taj dokument, kazala je Dubravka Kolić. Vrlo vrijedna je, svima poznata iz udžbenika povijesti, darovnica hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz 1063., kojom on poklanja redovnicima Samostana sv. Krševana otok Maun “u našem Jadranskom moru”. Posjetitelji su imali priliku vidjeti i brojno drugo arhivsko gradivo koje se čuva u Arhivu, poput Karte sanitarnog koridora iz 19. stoljeća, genealoškog stabla obitelji Papali, Polikodiona Samostana sv. Krševana, u koji su redovnici prepisivali materijal u razdoblju od 1059. do 1358., te brojnih karata.
Državni arhiv u Zadru danas je moderna ustanova s oko šest stotina arhivskih fondova i zbirki u ukupnoj količini od sedam tisuća dužnih metara arhivskoga gradiva, dok fond arhivske knjižnice obuhvaća preko pedeset tisuća knjiga, rukopisa, časopisa i novina. Deset odjela i tridesetak zaposlenika rade u interesu državnih tijela i tijela lokalne samouprave, kao i za fizičke osobe kojima su potrebni podatci iz bogatih arhivskih fondova i zbirki.
U razdoblju poslije Drugoga svjetskog rata Arhiv je bio jedina organizirana arhivska ustanova u ovom dijelu zemlje te je djelovao kao Državni arhiv za najveći dio Dalmacije (osim Dubrovnika i Korčule), uključujući Pag i Rab. Nakon osnutka Državnoga arhiva u Splitu (1956.) nadležnost je smanjena na područje današnje Zadarske i Šibensko-kninske županije. Osnutkom Državnoga arhiva u Šibeniku (2008.) područje nadležnosti Državnog arhiva u Zadru proteže se na Zadarsku županiju (osim općine Gračac) i dio Ličko-senjske županije (grad Novalja).
Tijekom Domovinskog rata (1991. – 1995.) nekoliko granata palo je u dvorište Arhiva, a na okupiranom području Zadarske županije od velikosrpskih okupatora uništena je velika količina arhivskoga gradiva koje je u nadležnosti Državnog arhiva u Zadru.
Godine 1960. Državni arhiv u Zadru mijenja naziv u Historijski arhiv, a godine 1993. u Povijesni arhiv u Zadru, da bi 1999. godine vratio sadašnji naziv Državni arhiv u Zadru.
Izvor: Zadarski list
