Tvrdi kako bi političari da suci odlučuju po principu ‘vidim, a ne smijem vidjeti’.
Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić zaustavio je jučer predstečajnu nagodbu nad Dalekovodom radi ocjene ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Na taj čin reagirao je ministar financija Slavko Linić:
– Osobno sam zgrožen, jer potrošeno je toliko novaca, Ministarstvo financija je angažiralo preko 500 ljudi, imamo odvjetnike, konzultante, analitičare, toliko truda u sedam mjeseci, a jedan sudac to odbacuje jer mu je teško čitati predmet (…). To pokazuje koliko je velika pravna nesigurnost u Hrvatskoj, jer mnogi suci su već donijelu odluku. Prema tome, imamo suce koji su prihvatili prijedloge predstečajnih nagodbi, a ovdje imamo suca koji smatra da je zakon neustavan”, kazao je u izjavi medijima u Ministarstvu financija.
Linić smatra i kako je sudac Mislav Kolakušić imao dovoljno vremena da ranije zatraži ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, jer je zakon donesen još u prosincu prošle godine “i ako je moralan mogao je podnijeti na vrijeme zahtjev za ispitivanje ustavnosti” .
Sudac Kolakušić na to je odgovorio priopćenjem koje donosimo u cijelosti:
‘S obzirom na veliki i opravdani interes javnosti, očitujem se da sam tijekom postupanja u sudskim postupcima povodom prijedloga za sklapanje predstečajnih nagodbi, stekao osobno uvjerenje da pojedine odredbe tog Zakona i njihova primjena u konkretnim predmetima predstavljaju povredu Ustava RH i drugih zakona na štetu vjerovnika, državnog proračuna RH, a time i svih građana RH, dok pojedinim vjerovnicima omogućuju povoljnije uvjete ostvarivanja njihovih potraživanja, te sam sukladno svojoj savjesti i povjerenoj dužnosti suca bio dužan donijeti odluku o zastajanju s postupkom do odluke Ustavnog suda RH o zahtjevu za ocjenu suglasnosti pojedinih njegovih odredbi s Ustavom RH.
Predmetna uvjerenja o ustavnosti pojedinih odredbi Zakona biti će sadržana u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti, koji je pred dovršetkom te će isti uskoro biti predan Ustavnom sudu RH.
Ocjenu Ustavnosti pojedinog Zakona potrebno je promatrati kroz oblike njegove primjene u konkretnim sudskim predmetima, te njegovu refleksiju na prava građana i pravnih osoba. Temeljem osobnog iskustva predviđao sam određene negativne posljedice tog Zakona, ali razmjere zloupotrebe tog Zakona uistinu je bilo teško predvidjeti, te su isti uočeni tek u radu na predmetima, slijedom čega nisam mogao ranije utvrditi neustavnost odredbi Zakona, niti podnijeti Zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Osobno želim vjerovati u dobre namjere prilikom donošenja zakona, te želim istaknuti da sam podržavao početnu ideju predstečajnih nagodbi, međutim primjena tog Zakona prema mojoj ocjeni dovela je do povreda Ustava RH i ostalih Zakona RH.
Izjava hrvatskog političara, jučer objavljena u medijima, da je u ranijem tijeku postupka pred Financijskom agencijom pribavljeno 15.000 stranica spisa, a da sam ja kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, samo trebao donijeti rješenje kojim potvrđujem predstečajnu nagodbu, vjerojatno najbolje govori o suspektnoj ustavnosti Zakona koji hrvatskim sucima oduzima pravo da budu suci i primjenjuju propise Republike Hrvatske, po principu “vidim, a ne smijem vidjeti”.
U odnosu na navod istaknut u medijima da sam imao preko 100 dana za postupanje u predmetu predstečajne nagodbe Dalekovod d.d., ističem da je prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe podnesen 26. travnja 2013., odnosno preuranjeno, jer je rješenje o prihvaćanju plana steklo svojstvo izvršnosti tek 31. svibnja 2013., te da prijedlog nije sadržavao temeljni dokument za postupanje po istom. Naime isti je podnesen bez sadržaja teksta predstečajne nagodbe koji je dužnik želio sklopiti s vjerovnicima. Predlagatelj je sadržaj prijedloga predstečajne nagodbe u spis predmeta dostavio 3. srpnja 2013. nakon što je rješenjem pozvan da ga dostavi. Predlagatelj je u sudski spis predmeta dostavio sadržaj prijedloga nagodbe koji sadrži 1950 stranica teksta. Uvidom u isti utvrđeno je da ima nedostatke te je predlagatelj ponovno rješenjem pozvan da dostavi ispravljeni prijedlog i očituje se o određenim dijelovima prijedloga nagodbe. Ispravljeni prijedlog je predlagatelj dostavio 16. srpnja 2013., Slijedom navedenog proizlazio da sam od zaprimanja potpunog prijedloga za meritorno postupanje u rečenom predmetu imao 5 umjesto spomenutih 100 dana.
Nadalje, potrebno je istaknuti kako do današnjeg dana u sudski spis predmeta nije dostavljen spis predmeta koji se vodio pred Financijskom agencijom, odnosno FINA nije postupila po rješenju Suda kojim je pozvana da isto učini.
Prilikom donošenja odluke o zastajanju s postupkom, u predmetu sklapanja predstečajne nagodbe, koristio sam terminologiju iz članka 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 99/99, 29/02 i 49/02) kojim je određeno je “da ako sud u postupku utvrdi da … pojedina odredba zakona nije suglasna s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu…”
Sudac pojedinac ne odlučuje o činjenici je li određeni zakon u suglasan ili nije s Ustavom RH, jer je to u izričitoj nadležnosti Ustavnog suda RH, ali je dužan koristiti se zakonskim terminima.’
Izvor: Jutarnji list
