fbpx

Što će biti s Adriom, Tankerkomercom, KK Zadrom, tisućama zaposlenih?

U Zadru se nameće pitanje koje je Linić glasno postavio oko odluke jednog suca vezanog uz predstečajnu nagodbu, a koje na tapet Ustavnog suda stavlja pitanje svih takvih nagodbi.

Da se zadržimo samo na krupnim zadarskim predmetima ovog trenutka u takvom postupku imamo sudbinu Tankerkomerca i Adrije pa i Košarkaškog kluba Zadar. Desetke drugih u ili ka tom postupku ne spominjemo pojedinačno.

Zadnja šansa

Za Zadarsku su županiju do sada ukupno podnesena 62 prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Ukupan prijavljeni iznos dugovanja je 899.451.182,13 kuna, a broj zaposlenih obuhvaćenih prijavama je 620. U Hrvatskoj već 650 predmeta od čega oko 85 završenih odnosno postignutih nagodbi.

Put je to kojim se želi pružiti posljednja prilika tvrtkama da presloženo – prežive. Zadar spada u sredine koje su prevelik broj posebno proizvodnih tvrtki izgubile u vihoru rata i tornadu pretvorbe i privatizacije. Današnja krvna slika zadarskog gospodarstva je – anemičnost. Deseci tvrtki koje su desetljećima hranile ljude više ne postoje, a Zadarska županija jagmi se oko polovice, pa čak i manje, nekadašnje industrijske proizvodnje, što znači osiromašeni »krvotok« gospodarstva. Što je najlakše vidljivo kroz sadašnjih manje od pet tisuća zaposlenih u prerađivačkoj industriji, da spomenemo samo nju, umjesto nekadašnjih 15-ak tisuća samo u granicama nekadašnje Općine Zadar.

Naravno, izborili smo se za trodiobu vlasti, dakle i neovisnost sudstva i čovjek pita Ustavni sud je li predstečaj ustavan. U Hrvatskoj, međutim, imamo do sad 650 predstečajnih nagodbi. Od toga je oko 85 već potvrdio Trgovački sud!?

Pitanje je to sustava u kojem naspram 650 mišljenja imamo sada jedno propitivanje istog. Godinu dana nakon usvajanja zakona!

Cijenim misao po kojoj je značajan dio napretka čovječanstva baziran na odlukama pojedinaca da pušu protiv struje, da budu drugačiji i da se ne uklapaju u opći društveni smjer. No pitamo se je li ovo takav primjer.

Stečaj pa nestanak

Kada je većina zadarskih do predstečaja pristiglih tvrtki u pitanju bez tog procesa njihova je budućnost više nego upitna. Odnosno vjerojatno – stečajna. Istina je da mogu nabrojati niz tvrtki koje su od stečaja izvučene i danas rade. No češći su, nekoliko desetaka puta, primjeri da od njih nije ostalo ni traga. Ili da su stečajevi iz vremena kada je »svijet još bio mlad« i danas u tijeku.

Naravno da sve ovo može razriješiti jednostavna odluka Ustavnog suda – da je sve ustavno. Tome sam i sklon jer kako je najlakše čitati iz predstečajnog postupka njime država kao vjerovnik, još više banke, potom i ostali vjerovnici, za opstanak tvrtke izražavaju – slobodnom voljom, barem većine, spremnost na otpis dijela dugova. Kako bi tvrtka preživjela, a iz njenog poslovanja se uspjelo naplatiti ono što je moguće. Malo će koji vjerovnik pristati na takav otpis, ako ima teoretsku šansu naplatiti cjelokupno dugovanje kroz stečaj. Ma i veći dio dugovanja. U principu se na predstečajnu nagodbu pristaje jer su dugovanja takva da kada bi se nad tvrtkom proveo istinski stečaj, a imovina izložila prodaji, vjerovnici bi dobili daleko manje nego se ovim putem nadaju, a projekcija ih u to uvjeravaju. Pa bi sve to u ovom dijelu bio izraz – slobodne volje recimo to ugovornih strana.

Pravna sigurnosti

U osnovi se vraćamo na pitanje – izvjesnosti i pravne sigurnosti. Zašto se zamarati pokušajima ili poslovanjem u zemlji u kojoj ne postoji izvjesnost i sigurnost da će se zakoni primjenjivati jednako na sve i u svim slučejevima.

Jedan od temelja nastanka građanskog društva ili kapitalizma, ma kako ga nazvali, je izvjesnost. U poslovanju u kojem je danas normalan povrat kapitala, u dobrim situacijama od najčešće manje od 10 posto jasno je da poduzetnik koji u posao u principu ulazi kreditom mora znati pravila igre najmanje 10, a često je to i 25 godina (kao mladi kad uzimaju kredit za stan).

U zemlji u kojoj je pravilo da pravila nema ili se tako često mjenjaju pa kao da ih nema, ako dodamo da je sve to još podložno mišljenju pojedinca, izgledi za zdravo poslovanje slabi su.

Izvor: Zadarski list