Iz poziva za reprogramom poreznog duga građana nije jasno odnosi li se to i na neplaćene doprinose. Na to nam pitanje nisu znali odgovoriti djelatnici Porezne uprave na šalterima ni Odjel za odnose s javnošču Porezne uprave. Naša je redakcija stoga Poreznoj uputila službeni upit, a odgovor koji smo dobili jasan je poput logaritamskih tablica.
Za reprogram poreznog duga građana od njih 618 tisuća, koliko ih je Porezna uprava očekivala, zaključno sa srijedom u ponoć, prijavilo se tek njih 17 331, iako u Poreznoj upravi navode da još čekaju zahtjeve obveznika koji su poslani poštom, a konačan broj znat će se idućega tjedna.
Za reprogram poreznog duga tako se javio svaki 36. građanin, a tako slab odaziv donekle je rezultat nejasnog poziva Porezne uprave iz kojega se ne da iščitati odnosi li se reprogram duga i na neplaćene doprinose ili samo na porez, a na što upozoravaju i porezni stručnjaci.
– Ako se odnosi samo na porez, onda je valjda riječ samo o obrtnicima jer zaposleni kod poslodavca ne mogu nagomilati porezni dug, to je obveza poslodavca odnosno tvrtke u kojoj građanin radi – pokušao je nejasnu inicijativu Porezne uprave objasniti porezni stručnjak Hrvoje Zgombić. Komentirajući vrlo slab odaziv građana za reprogramom duga, Zgombić poručuje da građani jednostavno nemaju novca za otplatu duga čak ni na rate ili, pak, imaju nelikvidnu imovinu koju ne mogu unovčiti pa time ‘prebiti’ dug.
– Dugo godina se s Poreznom upravom moglo nagoditi oko plaćanja duga u ratama i slično, međutim, to nije moglo zaživjeti jer Hrvatska nema zakon o uporištu za nagodbu i zbog toga je i nastajao kaos. Na zapadu se točno zna koji su kriteriji za nagodbu i ti su kriteriji poznati i poreznim obveznicima i potpuno je jasno kad i kako možete krenuti u nagodbu – kaže Zgombić.
Prema podatcima Porezne uprave, 618 tisuća građana, koliko ih je trebalo podnijeti zahtjev za reprogramom, duguje 12,8 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 7 milijardi, a na kamatu 5,7 milijardi kuna. Kako je zahtjev podnijelo tek nešto više od 17 tisuća i 300 građana, reprogramom će biti obuhvaćeno, odnosno naplaćeno svega milijardu i 280 milijuna kuna, pri čemu se 804,8 milijuna odnosi na glavnicu, a 477,4 milijuna kuna na kamatu. Porezna uprava pri tom nudi mogućnost otpisa duga za kamatu i otplatu glavnice na od 36 do 60 rata uz kamatu od 4,5 posto.
Razlog fijasku inicijative za reprogramom duga, osim činjenice što građani nemaju novca, leži i na samoj Poreznoj upravi koja je nejasno definiranim pozivom zbunila ne samo građane, već i vlastite djelatnike na šalterima koji građanima nisu bili u stanju objasniti odnosi li se reprogram duga i na doprinose. Stoga uopće ne treba čuditi ovako mali broj zahtjeva za reprogramom, pa čak kad se i kamate otpisuju.
O kolikom je kaosu riječ možda najbolje govori podatak da nam ni u Odjelu za odnose s javnošću Porezne uprave nisu znali odgovoriti na pitanje odnosi li se, dakle, reprogram i na doprinose – službeni upit smo im poslali oko podneva, a odgovor na tako prozaično pitanje čekali smo do 15 sati. I dobili birokratsko-konfuzan odgovor koji jedva da se dotiče našeg pitanja, a u kojem nam Porezna citira članke zakona (bez konkretnog odgovora na naš upit) i objašnjava da je 9. svibnja na snagu stupio zakon o ‘bla bla bla bla’ te da je porezni dug u smislu toga zakona ‘dospjeli nenaplaćeni, odnosno neplaćeni porezni dug nastao s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata (…) prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela (…)’. Zanimljivo, naveli su nam i ono što je svima jasno samo po sebi: ‘Porezna je uprava na svojim internetskim stranicama i putem medija u više navrata pozivala građane na koje se odnosi zakon o naplati poreznog duga da predaju zahtjev za reprogramom’ (ma zamisli!). Da stvar bude zanimljivija, ovo zadnje navedeno Poreznu upravu uopće nismo pitali, nit’ nas briga za to.
Izvor: Dnevno.hr
