U zahtjevnoj godini punoj izazova turizam se potvrđuje kao “konj za utrku” jer je u srpnju zabilježen rast gostiju i noćenja od jedan, a u sedam mjeseci od tri posto, a nakon rekordne 2012. godine – Najave za kolovoz i posezonu uvjeravaju u mogućnost dosezanja od dva do tri posto većih turističkih prihoda
Brojke sve govore i najbolji su komentar na katastrofične iskaze i medijske napise o turizmu s početka srpnja, kazao je ministar turizma Darko Lorencin, predstavljajući turističke podatke za srpanj i sedam mjeseci ove godine, zajedno s direktoricom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić u Muzeju antičkog stakla u Zadru, u nazočnosti ovdašnjih turističkih predstavnika i gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete te mnogobrojnih novinara.
– Porast turističkog prometa potvrda je uspješnog djelovanja HTZ-a i obvezuje na daljnje proaktivno promoviranje Hrvatske kao turističke destinacije, konstatacija je direktorice Matešić.
Po službenim podacima u srpnju na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno 3.058.945 dolazaka i 21.324.715 noćenja što, predstavlja porast od jedan posto i u dolascima i u noćenjima u odnosu na srpanj prošle godine.
Strani su turisti ostvarili 2.819.190 dolazaka, što predstavlja porast od dva posto i 19.350.384 noćenja, što predstavlja rast od 2,5 posto u odnosu na srpanj 2012. godine. Domaći su u krizi, koja pritišće zemlju, očekivano ostvarili pad od 5,7 posto u dolascima i 10,3 posto u noćenjima.
Predstavljajući brojke Lorencin je kazao kako je riječ o iznimno zahtjevnoj godini s lošim vremenskim prilikama:
– Lošim po turizam rasporedom blagdana, kasnim školskim raspustom u iznimno važnim njemačkim pokrajinama te krizom u dijelu zemalja EU koja se neminovno iskazuje u brojkama, odnosno hrvatskom krizom koja se odrazila na pad domaćeg turizma. Ukupno gledano sezona je zadovoljavajuća.
Imamo blagi pad dolaska gostiju iz Njemačke i Austrije kao najvažnijih emitivnih zemalja, što će se vjerujem nadoknaditi već tijekom kolovoza. Postoje zemlje, posebice Italija, kod kojih je vidljiv snažan utjecaj krize i pad na našem tržištu manji je od općeg pada talijanskog tržišta. Na drugoj strani biježimo već treću godinu za redom izniman, sada 25,5 postotoni rast britanskih gostiju, odnosno 22 posto rasta iz gospodarski stabilne Poljske. Događa nam se i vrlo snažan rast iz dalekih zemalja poput Bjelorusije 54 posto, Brazila 60 posto, što je fenomen nekoliko posljednjih godina, SAD rast od 27 posto, Kina 20 posto. Bilježimo i rast iz dijela starih članica Unije poput 45 posto iz Francuske ili 33 posto iz Nizozemske. Iz ove nervozne sezone izvući ćemo i niz pouka već za iduću za koju pripreme traju.
– Prihodi od ugostiteljstva, usluživanja hrane i pića, i turizma, iznosili su u šest mjeseci 9,24 milijarde kuna uz rast od 6,6 posto. Istina najviše usluživanju hrane i pića, a ne toliko (makar s rastom) u smještaju i agencijskom poslu. No iako dio tog možemo pripisati fiskalizaciji valja kazati da je značajan dio i tog prometa ostvaren u velikim sustavima kod kojih su efekti fiskalizacie zanemarivi, dakle riječ je o većem prometu. Isto tako iamo podatak HZZO o rastu zaposlenosti u turizmu od 16,8 posto u istom razdoblju odnosno novozaposlenih 25.600 ljudi, da ne brojimo dodatno zapošljavanje u nizu djelatnosti koje su posljedica turizma, istakao je ministar Lorencin.
– Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima i kontinuiranim porastom turističkog prometa koji je ostvaren i u predsezoni, a vidimo i sada za vrijeme vrhunca sezone. Ti su rezultati potvrda da se uloženi trud isplatio i da postavljeni koncept marketing miksa koji smo napravili u strateškom pozicioniranju Hrvatske i provedbi marketinških i promotivnih aktivnosti vodi naše poslovanje u pravom smjeru te ćemo tako nastaviti. Ističemo da je rast u prvih sedam mjeseci u skladu s predviđanjima ETC-a (European Travel Commission) da će turistički promet u vrhuncu sezone rasti maksimalno od jedan do tri posto, kazala je direktorica HTZ-a Matešić.
Istaknula je posebno neka tržišta poput britanskog, skandinavskog i zemalja Beneluksa, kao i dio dalekih tržišta.
Zatvaranje hotela u Senju
Naravno da je pitanje zatvaranja pa otvaranja hotela u Senju od strane porezne uprave bilo neminovno:
– Porezna uprava radi svoj posao. Riječ je o poreznom dugu koji je dugo nastajao, a odgovornost za scene koje svakako nisu primjerene ipak pada na teret pružatelja usluge, odnosno nositelja posla. Naravno, raduje najava da je problem riješen odnosno i da će porezni dug biti riješen, kazao je suzdržano Lorencin.
Izvor: Zadarski list
