Država je preuzela obvezu saniranja obveza zadarske bolnice u iznosu od 130 milijuna kuna, a za ostalo se moraju provesti mjere racionalizacija i drastičnog smanjenja troškova. Smanjenje broja zaposlenih se planira samo kroz prirodan odljev, a ne kroz davanje otkaza
Na mjestu sanacijske upraviteljice Opće bolnice Zadar ekonomistica Mirjana Mrčela točno je mjesec dana. Na tu funkciju iz Ministarstva zdravlja imenovana je 5. srpnja, a već idućeg ponedjeljka preuzela je svoju funkciju u Bolnici. Prvi službeni sastanak Sanacijskog vijeća i upraviteljice održan je u Zagrebu u Ministarstvu zdravlja 10. srpnja te su dobili rok od mjesec dana da naprave plan sanacije bolnice. U ovom razdoblju sastali su se pet puta, od toga četiri puta u Zagrebu i jednom u Zadru, a sve odluke do sada donijeli su jednoglasno. Ipak, niti ovaj sanacijski plan, o kojem je za Zadarski list govorila Mrčela, nije konačan. Naime, tek kroz tri mjeseca znat će se na koji način će se sanirati hrvatske bolnice nakon što nadležna ministarstva donesu “master plan” na razini države, a koji bi trebao odlučiti i hoće li primjerice bolnice izići s nekim svojim službama u privatni sektor, a o čemu se piše u medijima i što je prošlog vikenda u jednom novinskom razgovoru najavio ministar financija Slavko Linić. Do tada će se, kaže Mrčela, ponašati racionalno, kao da su neke mjere usvojene i birati poteze koji vode povećanju prihoda te racionalizaciji troškova.
Mirjana Mrčela još se, kaže, privikava na ulogu sanacijske upraviteljice, puno je toga za naučiti i o samom zdravstvenom sustavu i funkcioniranju Bolnice dok istovremeno sa svih strana pritišću rokovi. Prvi zadatak je bio snimiti stanje poslovanja Bolnice unazad tri godine, za 2010., 2011. te 2012. godinu, a zatim i napraviti plan kako da okrene svoje poslovanje u pozitivu dok će se “pravi” potezi povlačiti tek nakon što bude donesen plan na razini države, a potom usvojeni i planovi sanacije na razini bolnica.
Do sada ste imali priliku dobiti uvid u situaciju. Kakvo ste stanje zatekli u Općoj bolnici Zadar? Je li bilo kakvih iznenađenja, osobito što se financijskog dijela tiče?
– Opća bolnica Zadar je veliki sustav u kojem se godinama, još od 2002. godine, iskazuje manjak prihoda u poslovanju. Bolnica stalno fakturira usluge iznad limita dopuštenog od strane HZZO-a jer je dužna pružati kontinuiranu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu. S druge strane, nastajali su i troškovi na čiju je visinu Bolnica mogla utjecati racionalnijim ponašanjem u redovnom poslovanju, ali i ograničavanjem ulaganja u nefinancijsku imovinu za koje nije bilo adekvatnih izvora prihoda. Odlukom Vlade RH sanirat će se obveze Bolnice na dan 31. prosinca 2012. godine u iznosu od 130 milijuna kuna.
Koliki je trenutačni dug zadarske bolnice?
– U poslovanju za razdoblje siječanj – lipanj 2013. godine Bolnica je iskazala manjak prihoda od otprilike 20 milijuna kuna, dok je za cijelu proteklu godinu manjak iznosio oko 14 milijuna kuna.
Sanacijska vijeća dobila su rok od mjesec dana da naprave plan sanacije. Taj rok upravo ističe. Kakav je plan za spas zadarske bolnice? Kako će Bolnica servisirati od sada svoje dugove ako to nije mogla do sada?
– Sanacijski upravitelj izrađuje prijedlog programa sanacije, tu se zapravo radi o nekoliko skupina mjera – organizacijske mjere, mjere racionalizacije poslovanja, mjere za povećanje prihoda, investicijske mjere i mjere izvješćivanja, a sve imaju cilj smanjenje troškova ili povećanja prihoda. Mjere reorganizacije se provode s ciljem postizanja učinkovitijeg upravljanja ustanovom i racionalnijeg korištenja ljudskih resursa, s tim što će konačna organizacijska shema ustanove ovisiti o “masterplanu” bolnica u koji se OB Zadar mora uklopiti. Snižavanje troškova je cilj mjera racionalizacije i to na mjestima njihovog nastanka. Isto tako potrebno je povećati iskoristivost bolničkih kapaciteta kroz povećanje usluga dnevnih bolnica i uvođenje jednodnevne kirurgije gdje god je to moguće kako bi se smanjili troškovi bolničkog liječenja i povećao broj obrađenih pacijenata.
Donošenjem algoritama treba racionalizirati i dijagnostičke postupke, čime će se smanjiti troškovi potrošnog medicinskog materijala. I ostale materijalne troškove treba smanjivati, mislim na troškove rezervnih dijelova i usluge servisiranja opreme, naručivanje poslova investicijskog održavanja, troškove energenata, uredskog materijala i ostalih materijalnih troškova. Kako bi se povećali prihodi treba proširiti obim i donijeti cjenik pružanja medicinskih usluga izvan sustava HZZO-a temeljem analize tržišta, ponuditi nadstandardne medicinske usluge, a kod nemedicinskih usluga isto tako treba pronaći prostor za nove usluge kao i bolje iskorištavanje postojećih kapaciteta. Pri tom treba voditi održivu investicijsku politiku kroz projekte za dobivanje sredstava EU. Prilikom provođenja mjera potrebno je stalno podizati kvalitetu zdravstvenih usluga, smanjivati liste čekanja, skraćivati vrijeme trajanja liječenja, a na zadovoljstvo pacijenata.
Provođenjem mjera sanacije stvarat će se okvir za uspostavu stabilnog i ekonomičnog poslovanja u kojem je tek uz očekivane efekte objedinjene javne nabave i eventualno povećanje limita Bolnice u dužem razdoblju ostvariti poslovanje bez gubitaka.
Najavili ste i prirodni odljev, odnosno odlazak sestara u mirovinu? Hoće li se on poticati i hoće li na mjesto sestara koje odu biti zaposlene sestre koje sada imaju ugovore na određeno vrijeme?
– Kod svakog odlaska u mirovinu razmotrit će se situacija i procijeniti potreba za zapošljavanjem i pri tom će se voditi računa da se napravi kvalitetna organizacija rada, uz uvjet da se zadrži kvaliteta zdravstvenih usluga.
Hoće li se u OB Zadar uvoditi popodnevni rad kako bi se smanjile liste čekanja i ima li uopće dovoljno osoblja za to?
– Stalno pratimo listu čekanja koje su najduže za magnetsku rezonancu, dopler krvnih žila, kompjuteriziranu tomografiju, pregled okulista, kardiologa, vaskularnog kirurga i dr. Postoji više razloga koji su doveli do listi čekanja pacijenata na različite pretrage koje u tom trenutku nisu potrebne niti hitne i slanje na pregled kod specijaliste bez temeljitog pregleda u ambulanti obiteljske medicine. S druge strane, postoji i određeni broj pacijenata koji nisu došli na zakazanu pretragu ili nisu podignuli nalaze što dodatno govori u prilog da neke pretrage nisu bile potrebne. Naravno, za sve bolesnike koji su hitni, pretrage se odmah rade bez obzira na listu čekanja uz prethodni pregled i indikaciju specijalista. Svakako ćemo analizirati mogućnost uvođenja dodatnih smjena na mjestima gdje se najviše čeka, a ovaj problem treba rješavati zajedno s primarnom medicinom koja se prva susreće s bolesnikom i šalje ga na daljnje pretrage.
Postoje li u bolnici problemi s lijekovima?
– Trenutačno u bolnici nema nestašice lijekova; svi odjeli neometano pružaju zdravstvene usluge pacijentima.
Smanjenje broja zaposlenih
Hoće li jedna od mjera sanacije biti otkazi?
– Jedna od mjera racionalizacije poslovanja, kojoj je cilj smanjenje troškova za zaposlene jest smanjenje broja zaposlenih, ali samo kroz prirodni odljev. Preraspodjelom unutar ustanove pokušat će se organizirati posao, gdje to ne bude moguće ići će se na zapošljavanje novih djelatnika. Isto tako Opća bolnica Zadar će se organizacijski uklopiti u plan provedbe “master plana” na razini države.
Izvor: Zadarski list
