fbpx

Od Sakaruna se može živjeti

Božava sa svojim prekrasnim kamenim plažama u okruženju borove šume, Veli Rat s impozantnim svjetionikom s kojeg puca nevjerojatna pogled, marina u uvali Pantera, Verunić i Soline s privatnim apartmanima i naravno 400 metara duga pješčana plaža na Sakarunu u okruženju borove šume glavni su aduti turizma ovog dijela Dugog otoka

Zbog Saljskih užanci gosti, mahom iz Zadra, dolaze na Dugi otok tri dana, a zbog plaže Sakarun dolaze cijelo ljeto i to iz cijele Europe! Jedna od najljepših plaža Jadrana, najomiljenija na otoku prepunom skrovitih i idiličnih uvala, kruna je turističke ponude sjeverozapadnog dijela Dugog otoka.

Za lokalno stanovništvo ona je pokretač turističke sezone, za online izdanje njemačkog tjednika Focus jedna od deset najljepših hrvatskih plaža, a za njene posjetitelje iznova otkriveni raj na zemlji.

Sakarun je samo jedan dio krunske ponude sjeverozapadnog dijela Dugog otoka koji spada u zaštićene dijelove prirode, o kojima se brine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Natura Jadera pod ravnateljstvom Mirka Đinđića. Cijeli ovaj dio otoka odiše jednom nevjerojatnom atmosferom koja opija posjetitelje s kopna i tjera ih da odugovlače s odlaskom do zadnjeg trenutka. Božava sa svojim prekrasnim kamenim plažama u okruženju borove šume, Veli Rat s impozantnim svjetionikom s kojeg puca nevjerojatna pogled, marina u uvali Pantera, Verunić i Soline s privatnim apartmanima i naravno 400 metara duga pješčana plaža na Sakarunu u okruženju borove šume glavni su aduti turizma ovog dijela Dugog otoka.

– Ovdje je prekrasno. Suprug i ja već godinama jedrimo po Jadranu i Sakarun nam je jedno od najdražih mjesta. Posjet ovoj plaži je nešto što jednostavno ne možemo preskočiti u našim plovidbama Jadranom. Nadam se da će ova plaža ostati i u budućnosti očuvana kao do sada. Usluga je izvrsna, dobivamo i prospekt s cijenama usluga, ali i s pravilima ponašanja u ovom zaštićenom području, kaže Laura iz Italije koja je na Sakarun došla zajedno sa suprugom Flaviom.

Ona kao i tisuću drugih posjetitelja uživa u ljepoti za koju je potrebno uložiti puno truda i energije za što su zaduženi djelatnici Javne ustanove Natura Jadera. Sakarun je otvoren prema Jadranu te jugo na plažu nanosi velike količine otpada. Sve to treba očistiti i sanirati kako bi Sakarun dočekao turističku sezonu u svom punom sjaju, ali i ostaviti dio morske cvjetnice koja čuva bioraznolikost. Upravljanje ovim područjem prijeko je potrebno. Na temelju Zakona o zaštiti prirode to radi Javna ustanova Natura Jadera, koja uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode dodjeljuje koncesijska odobrenja za obavljanje nekih djelatnosti. Kada ne bi postojao koncesionar ovdje bi zavladao kaos – automobili bi nesmetano dolazili na plažu, kafići bi niknuli na svakom njenom metru, brodovi bi se sidrili kako kome padne na pamet i razrovali cijelo dno, da ne spominjemo donošenje invazivnih vrsta.

To što plažom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije samo je dodatan plus, jer će na prvom mjestu biti zaštita plaže za buduće generacije i upravljanje na principima održivog razvoja. Bez toga nasilni kapital na brzinu bi iscijedio život iz ove plaže i ostavio mrtvu i beživotnu masu kamenja i pijeska. Danas se svi prihodi koji se ostvare u tom području vraćaju u Sakarun, čak i više od toga. Samo od ozbiljnog i planskog pristupa od Sakaruna se može živjeti – kako iznajmljivači apartmana, vlasnici vlakića koji turiste dovoze na plažu iz Božave, koncesionari na plaži. Jedan od njih je Ivan Crljenko, rodom iz zaseoka Polje u Velom Ratu, koji je dobio koncesijsko odobrenje za organiziranje parkirališta. On je zoran primjer kako se radi danas na Sakarunu. Stoji na rampi s prijenosnom fiskalnom blagajnom i uredno naplaćuje račune. Nema popusta ni prema kome. Po otoku se priča da je ministar okoliša Mihael Zmajlović tijekom svoga neslužbenog posjeta Sakarunu platio parkirnu kartu. Linić će biti zadovoljan. Tu je i Darko Bukarica iz Polja koji zajedno sa suprugom drži ugostiteljski objekt Amarcord.

– Bez Sakaruna nema turizma na ovom dijelu otoka. Ovim dijelom se treba nastaviti pametno upravljati. Kada ne bi bilo koncesije ljudi bi svašta ovdje radili. Mi želimo red i mir. Ja osobno vozačima kažem da se ne parkiraju sa strane poljskih putova, jer samo stvaraju gužve. Ako nemaju novca, neka kažu, dat ću im da se parkiraju besplatno. Glavno je da održimo red, kaže Crljenko.

Izvor: Zadarski list