Iako nam se po ovakvim vrućinama čini kako je najbolje samo ležati u hladu borova pokraj mora i uživati u kupanju, sve većem broju turista to više nije dovoljno, već traže aktivan odmor.
Sve veće zanimanje za pustolovni i sportski turizam razlog je međutim i za sve veći broj akcija spašavanja Hrvatske gorske službe spašavanja.
Zadarski HGSS posljednjih nekoliko godina bilježi 10-postotno povećanje broja intervencija kaže tajnik zadarske stanice Davor Divković:
Sve više ljudi se hoće baviti nekakvim outdoor aktivnostima , rafting, penjanje, ronjenje, hoće se ljudi spuštati u jame, penjat se svuda okolo onda smo mi i aktivniji više svake godine po malo.
A veći broj turista, dodaje, statistički jednostavno znači i da će neki od njih biti nepripremljeni.
Primijetili smo oni odlaze na Velebit, +35 stupnjeva je u hladu, pa im jako brzo nestane vode , pa su dehidrirani, problem je s tom vodom, ljudi ne znaju gdje su izvori vode na Velebitu, malo ponesu pa su u problemu.
Međutim GSS-ovci moraju biti i te kako dobro pripremljeni, i fizički i psihički:
Nas se uglavnom i zove na intervenciju kad je + 35 pa je netko dehidrirao ostao bez vode na vrh Velebita ili pak kad je -10 pa je netko u ledu i snijegu zakovan, ili kad kiša pada, kad puše bura, jako je potrebno da ste fizički spremni. Psihički, to da ne govorimo. Jer morate se dići u dva ujutro, otići na akciju, odraditi na vrh Velebita, doći u 6 ujutro nazad, i od 7 vam je raditi na svom poslu tako da sve to izdržati i da ste motivirani još ekstremno na takvom poslu baš morate biti dobro psihički potkovani.
Na njihovom požrtvovnom radu GSS-ovcima se, boraveći u najznačajnijim hrvatskom penjačkom centru Nacionalnom parku Paklenica, zahvalio i ministar turizma Darko Lorencin, kazavši i kako smatra da bi trebalo bolje riješiti njihov materijalni status. Da način financiranja GSS-a treba poboljšati smatra i pročelnik službe Vinko Prizmić. Sigurnost je brand Hrvatske i jedan od glavnih razloga posjete turista te tako participira u svim prihodima u turizmu. Stoga bi kaže:
Bilo pravedno i da turizam participira u troškovima uvećanja sigurnosti i rješavanje nekih izazova sigurnosnih. Dio branda Hrvatske kao sigurne destinacije doista je i zbog toga što se mi trudimo da ona najopasnija mjesta budu vrlo sigurna i na razini najvećih svjetskih standarda.
Porast pustolovnog i sportskog turizma donosi i porast nesreća:
Ukoliko se jedan dio sredstava ne odvoji za HGSS iz boravišne pristojbe ili ne postoji neka ozakonjena obveza da turističke zajednice iz dijela svojih prihoda i lokalne zajednice usmjeravaju ka ovom prostoru i ovoj našoj službi doći će do teških lomova i velikih marketinških šteta po hrvatski turizam, smatra Prizmić.
Neke naše županijske jedinice sada godišnje dobivaju 12 tisuća kuna, s čime se, ističe Prizmić, ne može nahraniti ni jedan potražni pas. Ukupno GSS sada dobiva ispod deset milijuna kuna što je desetak puta manje od potrebnog te i do 150 puta manje nego što imaju neke druge javne službe upozorava pročelnik Prizmić.
Izvor: HRT Zadar