Zadarski komorni orkestar, u suradnji sa Slovenskim komornim zborom, sopranisticom Evelin Novak, mezzosopranisticom Dianom Haller, tenorom Ivanom Turšićem i basom Tomislavom Lučićem izvesti će velebnu Misu u c-molu briljantnog Wolfganga Amadeusa Mozarta
Ulice još uvijek suncem ugrijana Zadra vrve užurbanim licima dok pokušavaju uhvatiti zadnje daške kulturnih zbivanja. Današnji dan obilježit će završetak ovogodišnje sezone Glazbenih večeri u sv. Donatu koje su za vjernu zadarsku publiku pripremile završnicu u grandioznom stilu. Tako će u katedrali sv. Stošije s početkom u 21 sat, Zadarski komorni orkestar, u suradnji sa Slovenskim komornim zborom, sopranisticom Evelin Novak, mezzosopranisticom Dianom Haller, tenorom Ivanom Turšićem i basom Tomislavom Lučićem izvesti velebnu Misu u c-molu briljantnog Wolfganga Amadeusa Mozarta. Misom će ravnati Ivan Repušić, voditelj Zadarskog komornog orkestra koji je u povodu tog događaja pristao odgovoriti na nekoliko naših pitanja.
Dugogodišnji ste gost Glazbenih večeri u sv. Donatu gdje redovito nastupate sa Zadarskim komornim orkestrom. Ove godine vam se pridružio i Slovenski komorni zbor. Kako se Zadarski komorni orkestar nosi s vokalno-instrumentalnom izvedbom?
– Zadarskom komornom orkestru ovo nije prvi susret sa zborom. Već prije nekoliko godina, u suradnji sa zborom crkve sv. Marka iz Zagreba i zadarskim Zoranićem, izveli su Mozartov, Faureov i Durufleov oratorij. Svima nam je velika čast što smo ove godine uspjeli ostvariti suradnju s jednim od najboljim zborova na ovom području. Želja mi je da Zadarski komorni orkestar ne ostane samo na riječi komorni, već da, s obzirom na kulturu, brojnost, tradiciju i značaj ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, postane simfonijski. Kroz proteklih osam godina orkestar je imao šezdesetak koncerata, turneje na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu, a u sklopu Večeri u sv. Donatu redovito ga nastojimo proširiti puhačkim korpusom. Ostvarili smo široki repertoar za komorni orkestar i mislim da je glazbeno “srce” grada spremno prihvatiti nove zadarske snage, mlade gudače i puhače u konstantno rastućem broju. Želio bih spomenuti i to da imamo orkestar, ali nemamo dom – mi smo podstanari. Zahvalni smo Sveučilištu na koncertnoj dvorani koju nam je uvijek spremno posuditi te Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar na organizaciji, no nadam se da ćemo u skoroj budućnosti uspjeti obnoviti staru koncertnu dvoranu u Kneževoj palači, za koju Lions Klub već provodi hvale vrijednu akciju prikupljanja sredstava za stvaranje adekvatne koncertne dvorane u Zadru. U daljnjoj budućnosti svakako mora postojati vizija multimedijalne dvorane koja bi mogla ispuniti i potrebe opernih izvedbi.
Večeras ste za publiku pripremili Mozartovu Misu u c-molu. Postoji li poseban razlog zašto ste izabrali baš to Mozartovo djelo?
– Dugo sam razmišljao treba li se upustiti u izvedbu Mise u c-molu, budući da je u zadnjih pedesetak godina u Hrvatskoj izvedena svega nekoliko puta. Ona, osim dobrog orkestra, zahtijeva vrhunski zbor i soliste te predstavlja veliki zalogaj meni i umjetnicima. No vjerujem u uspjeh koji će zasigurno postati povijesni događaj obilježavajući ne samo Donat festival već i kulturu grada Zadra.
Tri ste godine djelovali kao prvi kapellmeister Državne opere u Hannoveru, a od prošle godine dirigirte u Deutsche Oper u Berlinu. Kako je bilo raditi u Njemačkoj?
– Sam spomen Njemačke donosi dvije riječi – red i disciplina – a to se odnosi i na glazbu. S takvom bazom, Nijemci su kroz povijest redovito bili najjači u umjetnosti, što se najbolje očituje u slavnim kompozitorima poput Bacha, Beethovena, Brahmsa, Mahlera, Straussa i drugih. S tri operne kuće i sedam simfonijskih orkestara, od kojih je jedan sama Berlinska filharmonija, grad Berlin je ono o čemu sam oduvijek sanjao. Došao sam u centar doživljaja najvrsnijih izvedbi i susreta s najboljim umjetnicima koji ne trpe osrednjost.
Kakvi su planovi za budućnost?
– U Berlinu Tosca, Falstaff, Čarobna frula, La Traviata, Lucia di Lammermoor, u Hamburgu Rigoletto s Leom Nuccijem, slavnim talijanskim baritonom, zatim koncerti sa Slovenskom i Zagrebačkom filharmonijom, koncerti u Finskoj, Slovačkoj, Njemačkoj, a posebno ističem koncert s Ivom Pogorelićom u Zagrebu.
Izvor: Zadarski list