Eurostatovi podaci za 2013. godinu jasno pokazuju da je hrvatska prehrambena košarica među najskupljima u Europi. Što o visini cijena u Hrvatskoj misle stranci pitali smo Australku, Parižanku i Rimljanku koje su ostale šokirane cijenama u našim trgovinama

Cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj na vrhu su europskog prosjeka, pokazuju podaci Eurostata za 2013. godinu. Prosječno hrvatsko kućanstvo najveći dio svojih prihoda troši na hranu i to na osnovne živežne namirnice. Usprkos toj činjenici, one su među najvišima u Europi. Tako kruh u Hrvatskoj, primjerice, košta više nego u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, i to nekvalitetan kruh pun aditiva i umjetnih boja.

Australsko iskustvo

– Šokirala sam se i cijenom i kvalitetom kruha ovdje u Hrvatskoj kada sam se prije nekoliko godina vratila iz Australije. U Melbourneu, gdje sam živjela sve do odlaska u mirovinu, kruh smo kupovali za jedan dolar (oko pet kuna) i to kvalitetan kruh. Ovdje, pak, kruh najčešće već nakon jednog dana postaje nejestiv i smrdi. Čak ga ni miševi ne žele jesti. Ne znam što rade nadležne inspekcije, na koji način kontroliraju proizvodnju kruha, no danas u Hrvatskoj gotovo da i ne možete naći na tržištu kvalitetan kruh. A onda mu još “nabiju” i cijenu. Što reći nego porazno.

U Australiji su osnovne, socijalne, namirnice zaštićene kako bih ih si mogli priuštiti i građani slabije platežne moći. No i ostale namirnice su jeftinije nego u Hrvatskoj, iako su prosječna primanja daleko viša nego ovdje. Kao socijalna država Australija odnos prema hrani definira kroz parolu – hrana je osnovno ljudsko pravo. Stoga, priuštiti si povrće, voće, čak i ekološko, što je hit zadnjih godina, tamo gdje sam ja živjela, nije nikakav problem. Iako je i Australija pogođena svjetskom krizom, na sreću te se stvari nisu puno promijenile. Bila sam prije nekoliko mjeseci tamo i situacija je po pitanju hrane i dalje dobra. Ono što je skupo su duhan i alkohol, ističe Zorica Grgurović iz Ploča.

Pariz ipak skuplji od Zadra

Alice Surić iz Pariza, pak, ima potpuno suprotnu priču. Naglašava da je hrana toliko poskupjela u glavnom gradu Francuske da postaje sve više i više luksuz.

– Hrana je u prosjeku i do 40 posto skuplja u Parizu nego u Zadru. To govorim za svoj kvart, parišku Latinsku četvrt u kojoj, primjerice, kilogram nektarinki plaćam i do šest eura (45 kuna). Da bih se opskrbila voćem i povrćem za nekoliko dana moram izdvojiti oko 40 eura što, ako uzmemo da je prosječna plaća u Francuskoj 1.600 eura, nije ni najmanje mali iznos, ističe Alice.

Kod naših prvih susjeda situacija još uvijek nije tako katastrofalna kao u Francuskoj. Marijana Živičnjak većinu je svog života provela u Rimu, gdje se doselila iz rodnog Zagreba i udala. Zadnjih nekoliko godina živi u Bibinjama, no bez Vječnog Grada ne može. U Rim odlazi najmanje nekoliko puta godišnje. Kaže da su cijene hrane niže nego u Hrvatskoj, ovisno o namirnicama.

– U Italiji su neke stvari i dvostruko jeftinije nego ovdje. Posebno se to vidi na tjestenini. Kvalitetna pašta se u Rimu može kupiti po cijeni od 80 centi za 500 grama, dok nam ovdje istu takvu paštu prodaju od 16 do 17 kuna. Hrana je tamo jeftinija, i voće i povrće, jedino je meso skuplje, pogotovo dobro meso.

Izvor: Zadarski list