Zanimljiv rasplet ekonomske krize dolazi nam iz susjedne Mađarske, koji bi se vrlo lako mogao primijeniti i kod nas, samo kad bi netko to znao sprovesti.
Iako je vladavina premijera Orbana kontroverzna, zbog ugrožavanja slobode medija i toleriranja ekstremnih desničara, ekonomska politika koju provode njegova stranka Fidesz i on vrijedna je razmatranja, i lažni hrvatski socijaldemokrati mogli bi od njih mnogo toga naučiti.
Orban je zatekao dug od 80 milijardi eura!
U godinu dana od Fideszove pobjede na izborima mađarski parlament usvojio je cijeli niz zakona i paket ekonomskih mjera, sa ciljem reforme posrnulog mađarskog gospodarstva. Kada je Orban došao na vlast, situacija u Mađarskoj bila je vrlo slična situaciji kakvu je zatekao Milanović, kada je preuzeo funkciju premijera. Orban je zatekao dug od osamdeset milijardi eura.
Slično kao i Hrvatska, Mađarska je u procesu privatizacije rasprodala mnoge važne tvrtke, kao i veliki dio bankarskog sektora, koji je kao i u Hrvatskoj završio u vlasništvu stranih banaka. Politika privatizacije ni u Hrvatskoj a ni u Mađarskoj nije rezultirala smanjenjem duga, već je on konstantno rastao. Ovisnost gospodarstva o “stranim” izvorima financiranja, već na početku financijske krize, dovela je do pada proizvodnje, te zbog toga i pada izvoza i zaposlenosti.
Fidesz, Orbanova stranka, je veći dio tranzicijskog razdoblja, u kojem su provođene privatizacije i ostvaren najveći dio zaduživanja, provela, kao i članice Kukuriku koalicije, u opoziciji. Prvi puta je na vlast došao 1998. godine, te je već tada određenim potezima dao do znanja da su mu prioritet “tranzicijski” problemi građana. Tako je uveo protekcionističke mjere u poljoprivredi, čime je pokušao zaštititi mađarske seljake od snažno subvencioniranih europskih poljoprivrednika, što ga je dovelo u sukob s Europskom unijom.
Mađari smanjili porez malim tvrtkama, a povećali velikim!
Nakon toga gubi vlast, a u međuvremenu Mađarska ulazi u Europsku uniju.
Fidesz je boravak u opoziciji iskoristio za izradu ekonomskog programa koji se sastojao od 29 ekonomskih mjera, koje su bile najavljene još prije izbora. Zahvaljujući stabilnoj većini u parlamentu, mjere su usvojene te se krenulo u njihovu provedbu.
Odlična mjera, kojom se pomoglo malim tvrtkama, a koje svugdje u svijetu zapošljavaju najveći broj ljudi, je smanjenje poreza za male tvrtke. Porez za tvrtke čija dobit ne prelazi 1,75 milijuna eura, smanjen je sa 19 na 10 posto. Uveden je i jedinstveni porez na plaće, koji iznosi 16 posto.
Također, mađarska vlada dolazi u sukob s MMF-om, te se prekidaju pregovori, a suprotno preporukama međunarodnih institucija, Vlada umjesto zaduživanja, sredstva odlučuje potražiti u unutarnjim izvorima.
Uvodi se poseban, privremeni porez u trajanju od tri godine, za velike tvrtke, od čega je u proračunu završilo 1,3 milijarde eura godišnje. Uveden je i poseban porez za banke i osiguranja. Bankarski porez iznosi 0,45 posto njihove bilance, dok osiguranja plaćaju porez od 5,8 posto na premije.
Zabranili su i kredite u stranim valutama!
Mađarska vlada zabranila je kredite u stranim valutama, jer su kao i mi u Hrvatskoj, imali velike probleme sa kreditima u švicarskim francima, te je bankama zabranjeno poslovanje s izvedenicama(rizičnim financijskim instrumentima). Bankama je dan ultimatum da do 01.11.2013. godine konvertiraju sve kredite s valutnom klauzulom u forinte, ili će ih država konvertirati.
Nakon toga, Mađarska je izašla iz procedure prekomjernog deficita, te je deficit sada unutar granice od 3 posto.
Predviđa im se gospodarski rast od 2.6 posto!
Da se ovoj “neobičnoj” priči nazire sretan kraj, govori izvještaj američke investicijske banke Merrill Lynch, koja Mađarskoj u 2014. godini predviđa gospodarski rast od 2,6 posto, što je više od procjene mađarske vlade.
Izvor: Index.hr