Na to pitanje danas su u Zadru, u sklopu informativne kampanje o novom zakonu, odgovarali djelatnici Agencije za poljoprivredno zemljište. Novi Zakon kao osnovni oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države predviđa zakup putem javnog poziva na rok do 50 godina – ističe viša stručna savjetnica u Agenciji za poljoprivredno zemljište Gordana Gorupić Šarić.
Viša stručna savjetnica Gordana Gorupić Šarić:
“Osim toga način na koji će se bodovati odnosno odabirati najbolji ponuditelj je drugačiji. To će se raditi na osnovu gospodarskog programa koji će se bodovati , a najveću ulogu u cijelom postupku će imati Agencija za poljoprivredno zemljište, dakle ne više jedinice lokalne samouprave…one će isto tako i dalje sudjelovati ali u onoj pripremnoj fazi prikupljanja dokumentacije i u fazi odabira. U povjerenstvu za odabir će dakle biti tri člana Agencije i dva člana jedinice lokalne samouprave”
I vlasnik OPG-a može se obratiti svojoj općini i zatražiti raspisivanje javnog poziva za česticu za koju je zainteresiran. O Gospodarskom programu ovisit će hoće li zemljište i dobiti u zakup. Dosadašnjim programima raspolaganja na području Zadarske županije obuhvaćeno je oko 50 posto ukupnih površina poljoprivrednoga zemljišta u vlasništvu države.
“Prema programima raspolaganja koje su jedinice lokalne samouprave bile dužne raditi, u Zadarskoj županiji je 4733 hektara državnoga poljoprivrednoga zemljišta bilo za raspolaganje. Do sada je raspolagano s 2392 hektara. Dakle ostalo je nešto više od 2340 hektara državnoga poljoprivrednoga zemljišta za raspolaganje.” – kaže Gordana Gorupić Šarić iz Agencije za poljoprivredno zemljište. Pri tom dodaje kako je oko 880 hektara stavljeno na privremeno korištenje do 5 godina odnosno kako bi se zemlja mogla raditi do raspisivanja javnog poziva za zakup prema novom zakonu.
Novim Zakonom omogućuje se prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države izravnom pogodbom, u određenim slučajevima. Primjerice, prodati se mogu katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodnotehnoloških cjelina, čija veličina u Kontinentalnoj regiji nije veća od 1 ha, a u Jadranskoj do 0,2 ha.
Izvor: HRT Zadar