Hrvatskoj u sljedećoj godini prijeti eksplozija deficita u državnom proračunu, odnosno povećanje proračunskog manjka na 17,4 milijarda kuna, a kako bi to spriječila Vlada je jučer predstavila interventne mjere koje bi taj minus trebale spustiti na 15,4 milijardi kuna. Da bi i u godinama nakon toga deficit nastavio padati Vlada planira povući neke dugoročne reformske mjere.
Dok te reformske mjere ne počnu davati rezultate Vlada će proračun u sljedećoj godini spašavati uglavnom povećanjem poreznih opterećenja na potrošnju, a znatno manje uštedama na proračunskim troškovima.
Tako je Vladin plan međustopu PDV-a od deset posto podići na 13 posto, što znači da će se povećati porezno opterećenje, na dječju hranu, ulje, masti, konzumni šećer, vodu iz javnih vodovoda te ugostiteljske usluge. Samo prije godinu dana Vlada je na te robe i usluge snizila PDV s 25 na 10 posto. Ta bi mjera u proračun trebala donijeti oko 600 milijuna kuna.
Viši PDV i u turizmu
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade ministar financija Slavko Linić kazao je da to onda znači i PDV od 13 posto na smještaj u turizmu, čime bi po njegovim riječima hrvatski turizam bio nekonkurentan zemljama na Mediteranu. Zato se razmatra još jedna porezna kombinacija, podizanje najniže stope PDV-a s pet na osam posto i naplata te stope u turističkom smještaju. No, to onda znači i da će se PDV od osam posto plaćati i na kruh, mlijeko, knjige, ortopedska pomagala, a to je siguran put u veće cijene.
Vlada planira i podizanje trošarina na duhanske proizvode i naftne derivate, ali jučer se o tome nisu mogli doznati detalji. Ministar Linić je, pak naznačio mogućnost da Vlada odredi najnižu cijenu kutije cigareta kako su to učinile neke zemlje poput Italije. Način je to na koji se pokušava štiti domaća proizvodnja, ali otvara sukob s Europskom komisijom, kako je to priznao Linić, napominjući da su Komisija i Italija na Europskom sudu.
Plan je i da se stopa poreza na nekretnine smanji sa pet na četiri posto, ali bi država ukinula poreznu olakšicu, što znači da građani koji kupuju prvu nekretninu više ne bi bili oslobođeni plaćanja tog poreza, dok bi opterećenje na drugu ili treću nekretninu zapravo bilo manje jer se smanjuje stopa.
Rat iznajmljivačima
Oko 300 milijuna kuna dodatnih prihoda država očekuje od rata s iznajmljivačima nekretnina na crno jer se procjenjuje da u Hrvatskoj, kako je pojasnila potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, tek deset posto onih koji imaju podstanare uredno državi plaćaju porez.
Država će smanjiti i neke izdatke iz proračuna i to smanjenjem svih povlaštenih mirovina većih od pet tisuća kuna za deset posto. Jedino se neće dirati u mirovine stopostotnih ratnih vojnih invalida i djece poginulih branitelja. Za oko 75 milijuna kuna država planira smanjiti i parafiskalna opterećenja gospodarstvu.
Na pitanje zašto je većina mjera za povećanje prihoda, ponovno prebacivanje tereta na građane i zašto se nije išlo na uvođenje dodatnih poreza najsnažnijim industrijama, poput banaka ili telekomunikacija, Linić je odgovorio da Vlada želi konkurentno gospodarstvo i smatra da bi bilo pogrešno porezno ga opteretiti.
– Ja bih najradije uveo 50 posto poreza na dobit bankama i telekomu, ali onda bih morao objašnjavati zašto je Ustavni sud to srušio, kazao je Linić komentirajući time i odluku Ustavnog suda koji je slušio naplatu poreza na dividendu koja se sada isplaćuje, a posljedica je dobiti iz ranijih godina.
Izvor: Zadarski list
