Kada je ministar financija Slavko Linić prvi put najavio mogućnost povećanja PDV-a , HNS-ovci su se žestoko usprotivili svakom daljnjem povećanju poreza. Na njegovo najnovije iznošenje opcija – porez na nekretnine ili PDV – koalicijski partner malo je omekšao svoju poziciju.
Stav HNS-a je da se takve odluke usuglašavaju na razini Vlade. Naš je načelni stav da promjene poreza ne mogu ići tek tako, ali sagledavat ćemo kompletnu situaciju i dogovarati se unutar Vlade – rekao je Srđan Gjurković, zastupnik HNS-a. Sve upućuje na to da će Linićeva dvojba biti riješena u korist poreza na nekretnine, koji gorljivo zagovara od početka mandata.
Kada je riječ o PDV-u, Hrvatska je po visini stope već sada među rekorderima u Europi. Prvo mjesto drži Mađarska sa stopom od 27 posto, a drugu poziciju dijele Hrvatska, Danska i Švedska u kojima je opća stopa PDV-a 25 posto. Doduše, ministar Linić je u jednom intervju rekao da nije mislio na opću stopu, ali sitacija nije osobito povoljna ni u slučaju međustope i snižene stope.
Povodom nedavne najave njihovog povećanja, Marina Kesner-Škreb iz IJF-a iznijela je podatke koje govore da je u EU 28 prosjek opće stope PDV-a 21,5 posto, dok je u Hrvatskoj 25 posto. U Hrvatskoj se predlaže međustopa od 13 posto, umjesto 10 posto, a prosjek u EU 28 je 10,4 posto. Snižena stopa PDV-a u Hrvatskoj je 5 posto dok je u EU 28 6,7 posto.
Iako stručnjaci ističu da je povećanje PDV-a tehnički lakše provedivo, njegova već visoka razina ne ostavlja mnogo prostora za daljnji rast jer je to i politički vrlo nepopularno.
U slučaju poreza na nekretnine sam je Linić nedavno kazao da od njega nije odustao, već “samo čekam pravi trenutak” za uvođenje. Financijske okolnosti i politički odnosi očito mu idu na ruku.
Porez na nekretnine trebao bi zamijenti dosadašnju komunalnu naknadu, a Linić tvrdi da on neće znatnije opteretiti džepove običnih građana, vlasnika nekretnina u kojima žive i onih imaju drugu nekretninu. Snažniji udar pretrpjet će vlasnici više nekretnina. U odnosu na komunalnu naknadu, porez bi bio, pokazali su izračuni Ministarstva financija, 15 do 20 puta veći.
Izvor: Jutarnji list