Svi koji su se zadužili od 2006. do 2008. godine novim će bankarskim prijedlogom jedinstvenog rješavanja problema dužnika stambenih kredita u “švicarcima” što svima obara mjesečne rate za 15 posto, dobiti manje nego što bi dobili Linićevim zakonom o potrošačkom kreditiranju. Na istom će ostati oni koji su kredit podignuli 2005. godine, jer će njima u obje varijante rate pasti 15 posto, a profitirat će oni koji su se zadužili 2004., jer su oni po konačnom prijedlogu zakona trebali dobiti smanjenje rate od 10 posto, dok prema bankarskom smanjenje iznosi 15 posto.
Dužnici koji su se zadužili u 2006. trebali su konačnim prijedlogom zakona dobiti 20 posto niže rate, a do 30 posto oni koji su kredit podignuli 2007. i 2008. godine, prema podacima Udruge “Franak”. Tako je građanin koji sada otplaćuje mjesečnu ratu od 4900 kuna stambenog kredita u “švicarcima”, podignutog 2007. godine, trebao po konačnom prijedlogu zakona dobiti smanjenje rate od 1470 kuna i nova mu je rata trebala iznositi 3430 kuna, a po bankarskom će prijedlogu njegovih trenutačnih 4900 kuna mjesečne rate biti smanjeno za 735 kuna, na 4165 kuna.
Nezakoniti ugovori
Ove smo grube usporedbe bankarskog prijedloga i Linićeva zakona izveli iz procjena i podataka Udruge “Franak” iz koje su nam rekli da bi bankarski prijedlog smanjenja kamata za sve dužnike u francima s prosječnih 5,3 posto na razinu od 2,7 do 2,9 posto značio da će im kamatne stope pasti za 45 posto, a iznosi mjesečnih rata za oko 15 posto. No, u toj udruzi vele da još uvijek nemaju konačnu varijantu toga prijedloga, pa ne mogu pouzdano znati kako će se sve to odraziti na dužnike.
A u četvrtak ujutro, na dan kada je u Saboru na drugom čitanju bio konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju koji predviđa da se kamata i marža na kredit moraju vratiti na početne ako tečaj valute uz koju je kredit vezan poraste više od 20 posto, što se dosad dogodilo jedino s frankom, te da za sve kredite i sve dužnike banke moraju definirati promjenjivu kamatu, njezin promjenjivi dio i fiksnu kamatnu maržu, bankari su nakon sastanka s ministrom financija u srijedu navečer predložili da se sve kamate na stambene kredite u “švicarcima” svim dužnicima kreću u rasponu od 2,7 do 2,9 posto, a oni bi odustali od sudskih tužbi i osporavanja ustavnosti izmjena tog zakona. Ministar Linić poručio je da će Vlada ozbiljno razmotriti ovaj prijedlog koji smatra prihvatljivim rješenjem i amandman dostaviti prije glasanja u Sabor.
– Iznenađeni smo tim obratom koji nismo očekivali jer je konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju usuglašen kroz sva tijela. Vlast se ipak uplašila bankarskog lobija i pod prijetnjom tužbi ipak je napravila novi kompromis. Radi se o administrativnoj mjeri kojom neće biti riješen problem tisuća nezakonito ugovorenih promjenjivih kamata. Tu nezakonitost će očito morati rješavati sudovi u Hrvatskoj – rekao nam je Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge “Franak”, komentirajući bankarski prijedlog koji je ministru financija stigao pet minuta do 12.
Sada nam samo preostaje čekati što će Vlada reći nakon sljedeće sjednice na kojoj će se, kako kaže Linić, razgovarati o novom bankarskom prijedlogu.
SANJA STAPIĆ
Ministar: Ponudili su kvalitetno rješenje
Sudeći prema tonovima iz saborske rasprave o Zakonu o potrošačkom kreditiranju, ministar Linić bez problema će dobiti potrebnu većinu za usvajanje ovog zakona. Sabor o zakonu neće glasovati u petak, kako je to bilo planirano, nego će ponudu bankara još jednom razmotriti Banski dvori, a potom će, ako se usuglase, s amandmanom na zakon izaći idući tjedan pred Sabor.
Slavko Linić je saborskim zastupnicima potvrdio kako je održao sastanak s bankarima koji su tijekom jutra uputili prijedlog kojim traže da se utvrde ugovorene prosječne kamate u “švicarcima”.
– Predložili su da tu prosječnu kamatu umanjimo za 30 posto, što znači da bi se trošak “švicaraca” na taj način kretao oko 2,7 do 2,9 posto. Za napomenu, sadašnji trošak “švicaraca” je oko 5,3 posto kada govorimo o kamatnim stopama. Prema tome, ponudili su neko rješenje koje znači umanjenje kamatnih troškova za 45 posto u odnosu na sadašnje rješenje – objasnio je Linić te kazao da bi se prihvaćanjem njihova prijedloga izbjegli sudski troškovi, a s druge strane bi se od 1. siječnja svima odmah primijenila umanjena kamata. A.B. Krile
Smanjenje rata kredita prema podacima Udruge ‘Franak’
Prema zakonskom prijedlogu
– Za godinu 2004. oko 10 posto
– Za godinu 2005. oko 15 posto
– Za godinu 2006. oko 20 posto
– Za 2007. i 2008. i do 30 posto
Prijedlog banaka
– sve rate, bez obzira na godinu zaduženja, oko 15 posto
Najgore su prošli oni koji su uzeli kredit od 2006. do 2008.
Bankari su, kao uostalom i HNB koja je procijenila da bi godišnji financijski učinak zakona prikratio bankarskom sektoru gotovo 760 milijuna kuna, kritizirali zakonski prijedlog jer će onima koji su kredite podignuli 2007. i 2008. znatno smanjiti kamatu, na oko 1 posto, a time i rate, a drugima će kamate ostati u rasponu od 4 do 5 posto i dobit će neznatno manju kamatu.
Iz Udruge “Franak”, prema čijim je lanjskim podacima najviše kredita u “švicarcima”, čak njih 69 posto, podignuto od 2006. do 2008., smatraju da je zakonski prijedlog pravedan jer dužnici koji su kredite podizali 2004. i 2005. već sada imaju za oko 10 posto lakše uvjete otplate od dužnika iz kasnijih godina, jer je tečaj franka prije bio veći, pa je zbog toga dug u francima za takve dužnike manji.
Izvor: Slobodna Dalmacija
