Tko ima veću plaću od ministara, morat će je smanjiti i vratiti višak koji su primili
Velika metla sprema se u državnim agencijama, institutima, bolnicama i fakultetima.
Direktore, ravnatelje i dekane ovih institucija idućeg ponedjeljka, točnije 11. studenoga, posjetit će inspektori Ministarstva financija kako bi im provjerili mjesečne prihode i ustanovili tko od njih ima veću bruto plaću od ministara (oko 31.211 kuna bruto).
Centralni obračun
Na udaru Linićevih specijalaca naći će se 15 državnih agencija, 15 bolnica, 16 trgovačkih društava u vlasništvu države, 15 instituta i čak 40 fakulteta hrvatskih sveučilišta.
Ako inspektori utvrde da imaju veću plaću od ministara, vodeći ljudi tih institucija morat će smanjiti prihode, odnosno plaće i naknade, a sav onaj višak koji su do sada primili morat će vratiti.
Linićevi specijalci lani su već posjetili sva državna poduzeća, a u ovoj akciji obići će samo ona u kojima su u zadnjem nadzoru utvrdili nepravilnosti s ciljem da provjere jesu li se u skladu s naputkom prilagodili propisima.
Cilj je Vlade da im Centralni obračun plaća u državi u potpunosti funkcionira kako bi se izbjegle situacije u kojima pojedine državne institucije, na osnovi vlastitih pravilnika, svojim službenicima, činovnicima i šefovima samostalno određuju veće plaće i naknade nego što im ih je Vlada spremna dati. Do problema u ograničavanju primanja ljudi koji plaću dobivaju od poreznih obveznika moglo bi doći u znanstvenim institutima i sveučilištima te fakultetima. Naime, država ni na kakav način pravno gledano ne može regulirati način na koji te institucije raspodjeljuju vlastite prihode, recimo, od školarina s obzirom na to da te institucije svoju znanstvenu autonomiju tumače i kao financijsku autonomiju.
Plaćeni projekti
Vlastiti prihodi, a posebice prihodi od školarina, po pravilnicima trebali bi se koristiti za unapređenje kvalitete nastave i uvjeta studiranja, no većina tog novca prelijeva se na isplatu dodataka na plaće na sveučilištima.
Također, država nema alata da Institutima ograniči trošenje novca iz proračuna kojima im posebno plaća određene projekte na vlastite plaće, iako su zaposlenici Instituta za znanstveni rad već plaćeni iz državnih proračuna.
Liječnici na raskrižju
Problem bi mogao nastati i prilikom pregleda plaća u bolnicama. Točno 892 liječnika prima jednu plaću u bolnici, a drugu na fakultetima. No tu je dolazilo do problema jer liječnici koji predaju na fakultetima često zbog tog angažmana nisu u mogućnosti odraditi puno radno vrijeme u bolnicama ili ako jesu onda uvelike premašuju normu od 48 sati tjedno. Zbog toga neki dekani imaju plaću veću i od 20.000 kuna neto.
Problem je velik jer ako se u bolnicama budu rezale plaće i uspostavljao red, fakulteti bi mogli ostati bez kadra. Ako liječnici postanu nastavnici, bolnice će izgubiti vrhunske specijaliste.
Izvor: Jutarnji list
