Usklađivanje samo radničkih mirovina, povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto i trošarina na cigarete, te neisplata plaća i božićnica korisnika državnog proračuna neke su od najznačajnijih mjera koje će obilježiti sljedeću godinu. Proizlazi to iz prijedloga proračuna za 2014., koji je Vlada s današnje sjednice uputila na saborske klupe.
Država bi u sljedećoj godini trebala potrošiti 130,5 milijardi kuna, ili 3,7 milijardi više nego u ovoj godini. Istodobno, prihodi države trebali bi iznositi 113,1 milijardu kuna, od čega bi se samo od PDV-a trebalo ubrati 42,5 milijardi. Proračunski manjak trebao bi iznositi oko 17,5 milijardi kuna, ili pet posto hrvatskoga BDP-a. Kada se tome pribroje još i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava, deficit se penje na 19,2 milijarde kuna, ili 5,5 posto BDP-a. I sve to po GFS metodologiji, koju koristi MMF, a ne po onoj Eurostatovoj (ESA 95), koja se koristi u EU, a po kojoj bi deficit bio i veći.
Vladine računice za 2014. temelje se na očekivanoj stopi rasta hrvatskoga gospodarstva od 1,3 posto. To je više od očekivanja koja je iznijela Europska komisija, ali i neovisni ekonomisti, što u Banskim dvorima objašnjavaju očekivanim znatnim povećanjem državnih investicija, posebno u željeznice i energetiku. Velika očekivanja Vlada ima i od hotelijera, za koje vjeruje da će uložiti novac u povećanje broja zvjezdica, a time i kvalitete vlastitih usluga. Banski se dvori nadaju i da će privatni sektor, nakon što završe predstečajne nagodbe, konačno krenuti u jačanje izvoza.
Osim novih izmjena u poreznom sustavu, ponajprije kod PDV-a i trošarina, u Vladi za sljedeću godinu najavljuju i povlačenje dobiti iz državnih tvrtki. Kao paradigma za to služi im Ina u kojoj je država ranije ostavljala dio ili cijelu dobit kompanije, no koja nije ispunila Vladina očekivanja o investicijama. Najavljuju i pojačanu naplatu starih dugovanja.
S druge strane, ministar financija Slavko Linić upozorava da rast javnoga duga, koji bi sljedeće godine po prvi puta trebao prijeći maastrichtsku granicu od 60 posto BDP-a, postaje sve veći teret javnim financijama. Taj će problem, ističe Linić, biti teže riješiti čak i od deficita. Proračun ga osjeća kroz sve teže izvršavanje svojih kreditnih obveza. U porastu su i obveze koje proizlaze iz hrvatskog članstva u EU, iako Linić vjeruje da će Hrvatska sljedeće godine ipak biti neto primatelj, odnosno da će više sredstava povući iz Unijine blagajne, nego što će u nju uplatiti.
Izvor: Jutarnji list
