U slučaju da promet ne bude velik koliko se očekuje, najgore što se može dogoditi je da koncesionar ne uplaćuje koncesijsku naknadu
Ako francuski koncesionar Zračne luke Zagreb bude financijski ugrožen zbog nečega na što nije mogao utjecati, on državi do tri godine neće morati platiti koncesijsku naknadu. Ipak, kada se tvrtka oporavi, morat će državi platiti zaostatke uz kamatu od četiri posto.
Jedna je to od najvažnijih izmjena koncesijskog ugovora sa ZAIC-om, francuskim koncesionarom zagrebačke zračne luke, koje je Vlada amenovala danas. Najznačajnije izmjene ugovora odnose se na definiranje novih rizika i posljedica tih rizika zbog eventualnih promjena propisa, što bi utjecalo na troškove. Isto tako, odnose se na povećanje troškova građenja i upravljanja, te smanjenje broja letova, odnosno, jednostavno, na višu silu.
U tim se slučajevima, objasnio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, privremeno odgađa dospijeće plaćanja koncesijske naknade, i to na maksimalno tri godine.
„Došlo je do promjena nekih okolnosti. Bitno je da sve javnost zna, pa vas molim da to pojasnite“, upozorio je premijer Zoran Milanović Hajdaša Dončića.
„Nema nikakvih bitnih izmjena ugovora. Ni jedan ugovor o JPP-u nije idealan, ali ovo je najbolji ugovor koji je Hrvatska dosad potpisala. U dosadašnjim slučajevima uvijek je postojao rizik prometa i uvijek je Hrvatska morala plaćati, a sada to nije slučaj“, pojasnio je Hajdaš Dončić.
„Znači, ako aerodrom bude radio slabije od očekivanja, Hrvatska ne mora plaćati nikakvu naknadu, ali ni koncesionar ne uplaćuje koncesijsku nakandu?“, nastavio je Milanović.
„Da, ali ne uvijek, nego u samo odgođenom periodu od tri godine i za to plaća kamatu od 4 posto“, odgovorio mu je resorni ministar.
„U slučaju da promet ne bude velik koliko se očekuje, najgore što se može dogoditi je da koncesionar ne uplaćuje koncesijsku naknadu“, poentirao je premijer.
„Da. U slučaju autocesta mi plaćamo. Ovdje u najcrnjem scenariju zgrada ostaje nama“, zaključio je Hajdaš Dončić.
Dodao je i kako je koncesionar preuzeo sva prava radnika koje oni imaju danas i ne smije ih mijenjati barem pet godina. Naglasio je kako se ne može dogoditi propast projekta jer čak i u najcrnjem scenariju, terminal ostaje u hrvatskom vlasništvu. Izmjene ugovora potpisat će se 2. prosinca.
Vlada je danas dala zeleno svjetlo potpisivanju novog kolektivnog ugovora za zdravstvo. Ministar zdravlja Rajko Ostojić ocijenio je da se njime ispravljaju nepravde iz prijašnjih kolektivnih ugovora. Najspornijim pitanjem Ostojić drži plaćanje dežurstava i pripravnosti. Dežurstva će se po novom smatrati radnim vremenom, odnosno ako je dežurstvo odrađeno unutar redovnog mjesečnog fonda sati, plaćalo bi se kao redovan rad, a iznad tog fonda kao prekovremeni rad. U prijašnjim kolektivnim ugovorima, dežurstva su se plaćala kao prekovremeni rad. Ukida se i razlika u dodacima na temelju posebnih uvjeta rada, po kojima je osoblje bilo različito plaćeno ovisno o statusu.
Izmjenama zakona o cestama i o željeznici, koje je Vlada s današnje sjednice uputila u Sabor, mijenja se omjer financiranja HAC i HC-a, te se uvodi i financiranje HŽ Infrastrukture iz trošarina na gorivo. Dosad je po 0,60 kuna išlo HAC-u i HC-u, a po novom bi HC-u trebalo pripasti 0,80 kuna iz trošarine koja se naplaćuje po litri goriva, dok bi HAC i HŽ Infrastruktura dobivali po 0,20 kuna.
HŽ bi tako trebao godišnje dobiti više od 400 milijuna kuna, otprilike jednako i HAC, dok bi HC-u, kako se očekuje, pripalo oko 1,8 milijardi kuna.
AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA Vlada će u sljedećoj godini izdvojiti 403,4 milijuna kuna
‘U situaciji kada nezaposlenost buja, Vlada ima velika očekivanja od aktivne politike zapošljavanja, za koju će u sljedećoj godini, odlučeno je na današnjoj sjednici, izdvojiti 403,4 milijuna kuna.
Najznačajnijom od tih mjera u Banskim su dvorima ocijenili rad bez zasnivanja radnog odnosa i mjere samozapošljavanja. Naime, prema riječima ministra rada Miranda Mrsića, rad bez zansivanja radnog odnosa zasnovalo je 15.000 mladih ljudi, a preko 60 posto njih je nakon odrađene prve godine dobilo posao.
Kroz mehanizam samozapošljavanja ove je godine prošlo oko 5.000 nezaposlenih. U Vladi očekuju da će mjere aktivne politike zapošljavanja financijski pratiti i EU kroz svoje fondove.
Izvor: Jutarnji list
